Kraj Univerzuma 9.

Načela filozofije i metod realizma
Osnovu teksta predstavlja predavanje Allame Tabatabaija održanih u užem krugu svojih prijatelja, a budući da je zarad boljeg razumijevanja postojala potreba za pojašnjenjem, Morteza Motahari, koji je i sam prisustvovao tim predavanjima, pristupio je pisanju komentara koji je ovdje prisutan u fusnotama.

Postalo nam je jasno da je Univerzum sistem pokreta te da je i sam u pokretu. Također smo dokazali da je nemoguće predočiti bescil­jni pokret. Na temelju ovih dviju teorija dolazimo do sljedećeg zaključka:

Materijalni svijet ima cilj prema kojem je usmjeren, a zahvaljujući čin­jenici da je to cilj prema kojem je usmjeren cjelokupni Univer­zum sa svim svojim dijelovima, uvjetima i unutarnjim uzrocima, u tom slučaju nema govora o bilo kakvoj prepreci koja bi stajala na putu njegova ispunjenja. Taj cilj je neizbježan i neopoziv događaj.[1]

Sa islamskog stanovišta, prvo se trebaju proučiti izrazi koji su korišteni u Kur'anu i sunnetu u vezi sa proživljenjem, kao što su hašr, našr, me'ad itd.

Riječ proživljenje (me'ad) nije korištena u islamskim izrazima, već je riječ o teološkom terminu.

Nakon toga treba ispitati objašnjenja koja se svojim sadržajem tiču proživljenja, da bi se na temelju racionalnog (teorijski razum a ne prak­tični) i naučnog gledišta pristupilo razmatranju pitanja da li ustro­jstvo stvorenog svijeta iziskuje proživljenje, ili je riječ o pra­vilu koje predstavlja izuzetak u stvorenom svijetu.

Temelj ovoga kratkog osvrta je činjenica da se proživljenje podrazumi­jeva u zakonu općeg pokreta, a posebno suptancijalnog pok­reta u Univerzumu. Bića se vraćaju upravo u osnovu iz koje su i nastala.

Dijelovi oko cjeline kruže,

bulbuli zaljubljeni su u ruže.

Šta iz mora je u more se vraća,

odakle je i došlo tamo se vraća.

Sa visokih obronaka brzi tokovi,

iz tijela naših zaljubljeni džanovi.

كَمَا بَدَأَكُمْ تَعُودُونَ

Kao što vas je iz ničega stvorio, vratit ćete se. (El-A'raf, 29)

وَأَنَّ إِلَى رَبِّكَ الْمُنتَهَى

I zaista, Gospodaru tvome je povratak. (En-Nedžm, 42)

U ovoj knjizi ustvrdili smo sljedeće:

Rasprava o Bogu za čovjeka je prirodna stvar.

Ova rasprava ima svoje rezultate.

Rezultati i koristi su očigledni.

Svijet ima svoga Stvoritelja.

Kako da predočimo Boga.

Bog je jedan.

Bog posjeduje sva savršenstva stvorenog svijeta.

Atributi koji se analizom vraćaju na bitak pritvrđeni su Bogu.

Atributi koji se analiziraju nepostajanjem negirani su od Boga.

Afirmativni atributi su Bit Božija.

Postoje atributi koji su izvan Biti Božije; to su relativni atributi.

Bog je stvorio svijet.

Na koji način treba predočiti stvaranje svijeta i karakteristike ma­terije.

Stvoreni svijet je sastavljen od triju razina sa sljedećim redoslije­dom: materija, simbol i intelekt.

Pojave na svakoj od spomenutih razina jesu posljedice sebi srod­nih uzroka.

Cjelina svake od ovih razina posljedica je razine iznad sebe.

Skup svih razina posljedica je Boga, a odnos partikularnih uz­roka prema Njemu je posredni odnos.

Aktuelnost ustrojstva stvorenog svijeta i aktuelnost svakog njego­vog dijela oslanja se na predodređenje (kada), a zlo nije vez­ano za sudbinu (kader).

Dešavanja u Univerzumu imaju vezu sa kaderom, a ona je sagle­dana u određivanju mjere događaja.

Svijet ima svoj kraj.

S perzijskog preveo: Ertan Basarik

[1] Ovo je površno ukazivanje na veoma važan događaj proživljenja (معاد). Vez­ano za proživljenje postoji veliki broj činjenica o kojima treba razgovarati posebnom prilikom, što samo za sebe iziskuje novu knjigu. Prva naučna rasprava u vezi sa proživljenjem tiče se zbiljnosti proživljenja kao i pitanja da li se ono slaže sa us­trojstvom stvaranja, ili je riječ o izuzetnom pravilu koje se ne slaže ni sa jednim pravilom iz ustrojstva stvorenoga svijeta. Pod pretpostavkom prve mo­gućnosti slijedi pitanje: Da li je proživljenje neophodnost apstraktnosti duše ili nema povezanosti sa njenom apstraktnošću? Pod pretpostavkom druge moguć­nosti proistječe pitanje: Da li je prihvatanje proživljenja na temelju potpunog sli­jeđenja ili na temelju racija (praktični razum na koji se oslanjaju teolozi, tj. vez­ano za pi­tanja dobra i zla)?

Zadnji put promjenjen: %PM, %25 %606 %2014 %13:%Maj

TPL_GK_LANG_LOGIN_POPUP

fb iconTPL_GK_LANG_FB_LOGIN_TEXT