Spoznaja u Gazalijevom mišljenju
Autor:
Institut SAMT

Spoznaja u Gazalijevom mišljenju

Preuzeto iz trećeg sveska knjige "Stavovi islamskih mislilaca o obrazovanju i odgoju"
Napisao i priredio: SEMT - Institut za proučavanje i pisanje udžbenika za univerzitete humanističkih nauka, Qom, Iran
Prevod: Lutfi Akbaš i Sedad Dizdarević

Prethodno: Duša u Gazalijevom mišljenju

Tačno je da su kroz povijest islamske kulture i misli neke osobe prije Gazalija, poput Nezzama, na neki način obraćale pažnju na metodičku sumnju; ali Gazalijeva posebna pažnja usmjerena na pitanje spoznaje, njegova duboka metodička sumnja i njegova autobiografija pod naslovom El-munkizu mine-d-dalal (Izbavljenje iz zablude), koja ustvari predstavlja ispovijest o njegovoj metodičkoj sumnji i izvještaj o kakvoći njenog nastanka i nestanka, od njega su načinili istaknutu, čak vodeću osobu na ovom polju. Zbog toga ga neki istraživači u ovom porede sa osobama poput Paskala, Spinoze, Džona Loka, Dekarta i Kanta, i njih predstavljaju kao one koji su bili pod uticajem Gazalijeve epistemološke metode.[1]

Jedan od primjera ovakvih poređenja jeste usporedba epistemološkog pristupa i metodičke sumnje Gazalija i Dekarta, na temelju čega su neki zaključili da je Dekart u svojoj metodičkoj sumnji i spoznaji bio pod uticajem Gazalijevog djela El-munkizu mine-d-dalal. Zato što je – primjera radi – na osnovu rukopisa francuskog prijevoda ovog djela, koje je pronađeno u Dekartovoj biblioteci,[2] jasno da je čitao ovu knjigu i da je na njenim marginama pisao glose. Naprimjer, kada je Dekart stigao do rečenice: “Sumnja je prvi stepen čvrstog uvjerenja”, na marginama je napisao sljedeće: “Ovo dodati mojoj metodi!”[3]

Naravno, neki istraživači koji su uspoređivali sumnju i spoznaju kod Gazalija i Dekarta došli su do zaključka da su ova dva učenjaka u epistemologiji imali zajedničku početnu tačku, ali da nisu stigli do istog rezultata. Gazali je objavu i nadahnuće smatrao najpouzdanijim putem spoznaje, posebno kada je u pitanju metafizika, a Dekart je nastojao uz pomoć matematičkih dokaza pokazati da je razum jedini put stizanja do ove vrste spoznaja.[4]

Svakako, Gazali je u svojim mnogobrojnim djelima više puta spominjao spoznaju i njene vrste, metode sticanja saznanja, vrijednosti znanja, podučavanja, učenja, učitelja, učenika, podjelu nauke, prepreke spoznaji itd. i neka od tih pitanja je podrobno razmatrao.[5]

U narednim poglavljima ove knjige posvetit ćemo se nekim od ovih pitanja. Ovom prilikom ćemo poglavlje završiti kratkim osvrtom na put i metodu sticanja znanja i spoznaju prema Gazaliju.

Gazali vjeruje da čovjek može postići spoznaju na dva općenita načina.[6] Jedan je putem učenja, što se ostvaruje uz pomoć učitelja, čula i razuma. Na ovaj način upoznaje se materijalni i fizički svijet kojeg Gazali naziva Svijet osvjedočenja.

Ovaj način je uobičajen i poznat u spoznaji i koriste ga obični ljudi. Gazali, na osnovu uvida u povijest, smatra da ovo znanje ima izvorište u nadahnuću.[7] To znači da je na početku ljudskog života čovjek nadahnut za neka od tih pitanja, kako bi se mogao očuvati u prirodi. Nakon toga su ova nadahnuća malo-pomalo dobila oblik sticanja i učenja.[8]

Druga metoda je božansko poučavanje, putem kojeg se izravno i bez ljudskog posredništva dolazi do spoznaje. Po Gazalijevom mišljenju, ova vrsta znanja se dobija na dva načina: putem podučavanja izvana, sticanjem i putem učenja sredstvom unutarnjeg promišljanja. Gazali unutarnje promišljanje smatra istovjetnim sa izvanjskim poučavanjem i učenjem. Dodaje da poučavanje predstavlja učenje i usvajanje znanja jedne osobe od druge osobe slične njoj, a promišljanje je okorištavanje duše univerzalnom dušom. On smatra da je obrazovni uticaj univerzalne duše daleko veći od uticaja poučavanja i obrazovanja jedne osobe od druge.

U nastavku, Gazali božansko poučavanje dijeli na dvije vrste, i to na nadahnuće i objavu. Svako od njih posebno pojašnjava. On smatra da je objava posebno važna za poslanike koji su dostigli vrhunac pročišćavanja duše i čišćenja nutrine i koji su svim svojim bićem svjesni Boga i od Njega stiču spoznaju.

Ogledalo srca kad postane glatko i očišćeno

Vidjet ćeš slike izvan Ovoga svijeta

Vidjet ćeš i sliku i slikara

Tepih vlasti i Onoga koji ga prostire.

(Mevlana)

Gazali smatra da je nadahnuće[9] vrsta objave koju zaslužuju duše koje su se po pročišćavanju i čišćenju približile poslanicima. Objava je jasno, neposredno i otkriveno poučavanje pitanjima Skrivenog svijeta, a nadahnuće je alegorijsko poučavanje. Za objavu kažu da je to poslaničko znanje, a nadahnuće da je bogom dano znanje (ilmu leduni).[10]

Nastavak: Značenje i definicija odgoja - Gazalijeva perspektiva


[1] Pogledati: El-menhedžu-l-felsefi bejne Dikart va Gazali, Mahmud Hamdi Zekzuk, str. 17; El-menhedžu-l-felsefi inde Gazali ve Dikart li-l-vusuli ile-l-hakikati, Akil ibn Muhrebi, str. 329.

[2] Za informacije o sudbini ovog manuskripta pogledaj: El-menhedžu-l-felsefi bejne Dikart va Gazali, str. 17; Također, pogledaj El-menhedžu-l-felsefi inde Gazali ve Dikart li-l-vusuli ile-l-hakikati, str. 329.

[3] El-menhedžu-l-felsefi inde Gazali ve Dikart li-l-vusuli ile-l-hakikati, str. 329.

[4] Pogledati: El-imam Gazali ve ‘alakatu-l-jekin bi-l-‘akl, Muhammed Ibrahim Kajjumi, str. 113: El-menhedžu-l-felsefi inde Gazali ve Dikart li-l-vusuli ile-l-hakikati, str. 303-308.

[5] Gazali se u mnogim svojim djelima bavio spoznajom i pitanjima vezanim za nju. Između ostalih, to su djela: Ihjau ‘ulumi-d-din, Kimija-je se'adat, Mi'jaru-l-ilm, Miheku-n-nazar, El-mustesfa min ilmi-l-usul, Er-risaletu-l-ledunnijje, El-kistasu-l-mustekim, El-munkizu mine-d-dalal, Dževahiru-l-Kur'an, Tehafutu-l-felasife, Mearidžu-l-Kuds fi medaridži ma‘rifeti-n-nefs, Revdatu-t-talibin, Miškatu-l-envar, Miradžu-s-salikin, Mekasidu-l-felasife.

[6] Er-risala, str. 67 i dalje.

[7] El-mednunu bihi, str. 99.

[8] Mulla Sadra prihvata ovo Gazalijevo mišljenje u svom djelu Mefatihu-l-gajb na strani 662. Među stranim autorima, Karl Jaspers u knjizi Agaz o endžamu tarih, prijevod Muhammed Hasan Lutfi, iznosi upravo ovo mišljenje.

[9] Za informacije o pristupu nekih velikih zapadnih učenjaka nadahnuću i njegovoj ulozi u stvaranju, širenju i razvijanju nauke pogledaj: Kur'an va ulume tabiat, Mehdi Golšani, str. 158-162; Madde ve jad, Henri Bergson, prijevod Alikoli Bejani, str. 28-29; Hoda ve ilm, Volter Hiterlo, prijevod Ali Ekber Kesmani, str. 9, 16, 17, 21, 35, 72, 78, 106.

[10] Za više informacija o Gazalijevim epistemiološkim stavovima pogledaj: Ed-Dirasat ‘an nefsanijje ‘inde-l-ulemai-l-muslimin, Muhammed Osman Nedžati, str. 185-186; Ravanšenasi az didgahe Gazali va danešmandane eslami, Abdulkerim Osman, prijevod Sejjid Muhammed Bakir Hudžeti, 2/179-321; El-insanu fi felsefeti-l-Gazali ve tesavvufihi, Zeki Mahmud Adluddin Salim, str. 67-76; El-ma‘rifetu inde-l-Gazali an nezarijeti-t-terbevijeti-t-ta'limijje, Hasan Buzun, str. 39-210; Et-tevdžihu-l-islami li-n-neš’i fi felsefeti-l-Gazali, Arif Mufdi Berdžis, str. 167-182; Mantek va marefat dar nazare Gazali, Gulamhusejn Ibrahimi Dinani; Menhedžu-l-bahs ani-l-marifeti inde-l-Gazali; Fektur Seid Basil; Meseletu-l-marifeti ve menhedžu-l-bahs inde-l-Gazali, Enver Ez-Za'bi; Mefhumu-l-ilmi-l-ilahi-l-ledunni inde Ebi Hamid Gazali, Sa'duddin Sa'dat; Nazarijjetu-l-marifeti inde-l-Gazali, Muhijidin Ahmed Safi; Nazarijjetu-l-marifeti inde-l-Gazali, Abdullah Hasan Zeruk; El-Gazali ve nazarijjetu-l-ma‘rife, Mustafa Al Nešar; Nazarijjetu-l-marifeti inde-l-Gazali kable Dikart, Ahmed Mustafa al Nešar.

Zadnji put promjenjen: %AM, %18 %435 %2015 %09:%Maj