Mnoštvo asketa u ovom ummetu, više nego među Beni Israilom / Jakubovim potomcima, te njihova odlikovanost nad njima (komentar hadisa o Miradžu 126.)

Komentar predaje o miradžu 2.

Muhammed, s.a.v.a., reče: “O Gospodaru! Kojih asketa / zahida ima više? Zahida moga ummeta ili zahida sinova Israilovih?” Bog Uzvišeni reče: “Oni skromni među sinovima Israilovim u odnosu na tvoje sljedbenike su kao crna dlaka na bijeloj kravi.”

Muhammed, s.a.v.a., reče: “Gospodaru a kako kad je njih više? Bog Uzvišen reče: “Zato što su oni sumnjali nakon što su bili uvjereni i zato što su poricali nakon što su potvrdili.”

 

Kur’an

“I kada samo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete se jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i bližnjima, i siročadi, i siromasima dobročinstvo činiti, a ljudima lijepe riječi govoriti i molitvu obavljati i milostinju davati, i vi ste poslije, izuzev vas malo, izopačili i zavjet iznevjerili.” (El-Bekare, 83)

“O vjernici, pomozite Allahovu vjeru, kao što su učenici rekli: ‘Mi ćemo pomoći Allahovu vjeru!’ - kad ih je Isa, sin Merjemin, upitao: ‘Hoćete li me pomoći Allaha radi?’ I neki od sinova Israilovih su povjerovali, a drugi nisu, pa smo Mi one koji su povjerovali – protiv neprijatelja njihova pomogli, i oni su pobijedili.” (Saff, 14)

“O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Riječ Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove posalnike i ne govorite: ‘Trojica su!’ Prestanite, bolje vam je! Allah je samo jedan Bog - hvaljen neka je On! – zar On da ima dijete?! Njegovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao zaštitnik.” (An-Nisa', 171)

“Oni se, pored Allaha, klanjaju onima koji im ne mogu nauditi niti im mogu kakvu korist pribaviti, i govore: ‘Ovo su naši zagovornici kod Allaha.’ Reci: ‘Kako da Allahu kazujete da na nebesima i na Zemlji postoji nešto, a On zna da ne postoji!’ Neka je hvaljen On i vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim!” (Junus, 18)

 

Predaje

Muhammed ibn Muslim prenosi da je rekao: “Upitao sam Imama: Nekada vidim čovjeka kako čini ibadet i trudi se i skrušen je, ali ne ispovijeda istinito vjerovanje? Pa hoći li mu to koristiti? On mi odgovori: ‘O Ebu Muhammede, primjer nas Ehli-bejta Muhammedovog je kao primjer ehli-bejta među potomcima Israilovim, niko od njih nije četrdeset dana i noći dovu činio a da mu nije bilo uslišano. Jedan čovjek među njima četrdeset noći se trudio ibadet čineći, a zatim dovio i odgovor nije dobio. Tada je otišao Isa'u sinu Merjememe – alejhi selam – njemu se žaleći na soje stanje i od njega tražeći da dovu čini njemu za dobro. Reče: Isa je vjerski ritual čišćenja obavio i u molitvu stupio a zatim zamolio Allaha, dž.š. Allah mu je na to objavio: ‘O Isa, čovjek kod Mene nije zakucao na prava vrata sa kojih se dolazi. On Me molio ali je u srcu sumnjao u Tebe, pa kada bi me zvao sve toliko da mu se vrat prelomi i prsti sa ruku popadaju, Ja mu se ne bih odazvao.’ Reče: Isa mu se okrenuo i rekao: ‘Zar moliš Svoga Gospodara a ti sumnjaš u Njegova poslanika?’ On reče: ‘O Ruhullah, o Božja riječi, istina je to što si rekao, pa zato moli Ga opet da to od mene odagna?’ Reče: Isa, a.s., Allaha zamoli i Allah mu zbog toga oprosti i primi njegove molbe i ovaj čovjek se upisa u od Isaov ehli-bejta.” (El-Kafi, 2/400/9)

Rekao je Ebu Abdullah, mir s njime: “Kada bi neki ljudi Allaha obožavali i jedinstvo Njegovo ispovijedali, Njega koji sudruga nema, i molitvu obavljali i zekjat davali i Kuću hodočastili i mjesec ramazana postili, a zatim i pored svega rekli za nešto što je učinio Allah ili što je bila Poslanikova praksa, s.a.v.a. – bolje je da je učinio tako i tako ili u svojim srcima takva osjećanja budili, oni bi tim činom iz islama istupili. Zatim je proučio ovaj ajet: ‘I tako Mi Gospodara tvoga, oni neće biti vjernici dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.’ (An-Nisa', 65.) Zatim je dodao: Stoga znajte da vam je obaveza da se Allahovoj i Poslanikovoj volji prepustite.” (El-Kafi, 2/398/6)

Od Muhammeda ibn Muslima se prenosi da je rekao: “Bio sam kod Ebu Abdullaha, mir s njime, i sjedio sa njegove lijeve strane a Zurare sa desne kada uđe Ebu Basir i reče: ‘O Ebu Abdullah! Šta kažeš za onoga koji u Allaha ima sumnje?’ On reče: ‘Kafir, o Ebu Muhammede.’ Reče: ‘A sumnja u Poslanika?’ Reče: ‘Kafir.’ Zatim se okrenu prema Zuraretu i reče mu: ‘Zapravo kafir je tek kada porekne a saznao je istinu.’” (El-Kafi, 2/399/3)

Ebu Basir kaže: “Upitao sam Ebu Abdullaha, mir s njime, o Božijim riječima: ‘Bit će sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s nepravdom ne miješaju; oni će biti na pravom putu’, na šta on reče: ‘Pod nepravdom (spomenutom u ajetu) misli se na sumnju.’” (El-Kafi, 2/399/4)

Od Džabira se prenosi da je rekao: “Rekao mi je Ebu Abdullah, mir s njime: ‘O brate Džu'fa, iman je bolji od islama, a jaqin / čvrsto ubjeđenje je bolji od imana. Nema ničega boljega od jaqina / čvrste vjere.’” (El-Kafi, 2/51/1)

Ebu Basir prenosi: “Rekao mi je Ebu Abdullah, mir s njim: ‘O Ebu Muhammede, islam je jedan stupanj.’ Rekoh: ‘Razumijem.’ Reče: ‘A Iman je stupanj iznad njega.’ Rekoh: ‘Razumijem.’ Reče: ‘Takvaluk / bogobojaznost je stupanj nad imanom.’ Rekoh: ‘Razumijem.’ Reče: ‘A jaqin / čvrsto ubjeđenje je stupanj iznad bogobojaznosti.’ Rekoh: ‘Razumijem.’ Reče: ‘Ono što sto je većina ljudi dosegla manje je od jaqina / čvrste vjere. Nego ste se mahom uhvatili za najmanje što može od islama, pa se dobro pripazite da vam i to ne izmakne iz ruku.’” (El-Kafi, 2/52/4)

Od Alija ibn Muhammeda Imami Naqija od njegovih očeva, mir s njima, od Imam Alija od Poslanika, sallallahu alejhi ve alihi ve sellem, od Džibrila velikana meleka da je rekao: ‘Rekao je Allah Veliki: Ja sam Allah, nema drugog boga osim Mene. Ko prizna da sam jedan, ušao je u okrilje Moje zaštite, a ko uđe u okrilje Moje zaštite, siguran je od Moje kazne.’” (Biharul-envar, 2/10/22)

Imam Ali, mir s njim, je rekao: “Hvala Allahu koji je prekrio sakrivene stvari, a na kojega upućuju vanjske stvari, koji se ne može okom vidjeti, pa Ga oči onog koji ga ne vidi i pored toga ne negiraju, niti srce onoga ko u Njega čvrsto vjeruje može da Ga vanjskim očima vidi. Prvi je u uzvišenosti i nema ničega što bi bilo iznad Njega i blizak je u Svome svojstvu bliskosti da nema ništa bliže od Njega. Niti Ga uzvišenost čini udaljenim od nečega, niti Ga bliskost čini sa stvorenjima zajedno u prostoru. Razumima nije dao uvid u bit Svoju niti ih je učinio spriječenim da spoznaju koliko je nužno da znaju o Njemu. On je taj čijem postojanju svjedoče najrazboritiji umovi ali i srca onih što javno Ga niječu. Uzvišen neka je Allah, daleko je On iznad onoga kako Ga opisuju mušebbihe[1] i oni koji niječu Njegovu moć, jako je visoko iznad toga.” (Nehdžul belaga, hutba 49.)

 

Pojašnjenje

Allah, dž.š., je objasnio zbog čega je broj zahida među sinovima Israilovim bio mali kada je odgovorio Poslaniku, s.a.v.a.: “Zato što su oni sumnjali nakon što su bili uvjereni i zato što su poricali nakon što su potvrdili.” Mi smo upravo stoga naveli ove ajete i hadise kako bi značenje rečenog bilo još jasnije. A pojašnjenje bi glasilo kako su jaqin / čvrsta vjera i potvrđivanje Allaha i poslanice, pa čak i vasijjeta / oporuke u velikoj ulozi kada je u pitanju održavanje čovjeka na fitretu / prirodi na kojem Ga je Allah stvorio. Te da sumnja ili poricanje veliki su oblik zatucanosti jer takvo nešto ljude košta razuma i osjećaja. Takva osoba niječe i negira ili sumnja u nešto što potvrđuje druga razborita i razumna osoba koja ispravno rezonira stvari i što potvrđuju najveći umovi svijeta pa čak i srce samog poricatelja. Allah, dž.š., je rekao: “Reci ti Meni ko će uputiti onoga koji je strast svoju za boga svoga uzeo, onoga koga je Allah, znajući ga, u zabudi ostavio i sluh njegov i srce njegovo zapečatio, a pred oči njegove koprenu stavio? Ko će mu, ako neće Allah, na pravi put ukazati? Zašto se na urazumite?” (Al-Džasije, 23)


[1] Oni koji ga porede sa nečim od stvorenog ili pojavnog kao kršćani koji kažu da On ima sina, ili neke muslimanske frakcije koje kažu da se On kreće i mijena mjesto položaja ne u metaforičnom smislu. (Prim. prev.)

TPL_GK_LANG_LOGIN_POPUP

fb iconTPL_GK_LANG_FB_LOGIN_TEXT