Nepostojanje žudnje za mnoštvom hrane, odjeće i potrebe da se prekomjerno govori (88.)

Komentar predaje o miradžu 2.

Opisujući na Miradžu posvećene budućem svijetu Allah, dž.š., je Poslaniku, s.a.v.a., rekao: “Oni ne žude za prekomjernim jelom i pričom i izobiljem odjeće.”

Predaje

Imam Sadik, mir s njime, prenosi da je Božji Poslanik, s.a.v.a.: “Vjernik kada jede hrani jedan želudac, a licemjer jede za sedam.”[1]

Ebu Eraketa kaže: “Čuo sam Alija, mir s njime, kaže: ‘Allah ima robove čija je srca slomilo strahopoštovanje prema Allahu. Pa su govor napustili iako su razboriti govornici, bistroumni ljudi, velikani. Oni njemu žure djelima koja su u stalnom porastu i ne smatraju da su mnoštvom djela mnogo i učinili, ali nisu zadovoljni ni sa malo djela prema Njemu. Na sebe gledaju kao na loše ljude, a zapravo su oni razboriti i čestiti.’”[2]

Božiji Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Spas je u deset stvari, devet u šutnji osim kada se Allah spominje, a deseta je u napuštanju druženja sa maloumnim.”[3]

Kutb Ravendi u knjizi Kazivanja o vjerovjesnicima: “Adem, a.s., kada se umnožiše njegovi potomci i potomci njegovih potomaka šutio je dok bi oni u njegovoj prisutnosti razgovarali. Pa rekoše: ‘O oče! Šta je sa tobom pa ne govoriš?’ Hazreti Adem reče: ‘O sinčiću, kada me je Uzvišeni Allah izveo iz Svoga susjedstva uzeo je od Mene prisegu i rekao: ‘Umanji govor i bit ćeš vraćen u Moje susjedstvo.’’”[4]

Imam Sadik, mir s njime, je rekao: “Doći će vrijeme u kojem će Imam biti skriven od ljudi, pa blago li onome ko bude strpljiv na ovoj našoj stvari kada to vrijeme nastupi.” Sve dok ne reče Džabir: “O sine Božjeg Poslanika, s.a.v.a.: “Šta je najbolje da vjernik čini u to vrijeme.” Imam Sadik reče: “Da čuva svoj jezik i drži se svoje kuće.”[5]

Imam Ali, mir s njime, je opisujući bogobojazne rekao: “A ukras njihov jeste umjerenost.”[6]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Umanji sa hranom pa ćeš tako smanjiti i bolesti kod sebe.”[7]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Ko umanji sa jelom izbistre mu se misli.”[8]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Budi kao pčelica, kada jedeš onda je to samo od finog i čistog, a kada iza sebe ostavljaš trag svoga rada onda je to opet lijepo.”[9]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Pretjerivanje je neprijatnost.”[10]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Razuman je onaj ko sveže svoj jezik.”[11]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Jezik je prevodilac onoga što je u pameti.”[12]

Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Jezik ti je kao zvijer, ako ga pustiš on ujeda.”[13]

Pojašnjenje

Kažem: Prethodno smo govorili o ovome u kontekstu Božjih riječi: “Uzmi od Ovog svijeta onoliko koliko je dovoljno za goli život”, i u kontekstu riječi: “I neka gladovanje bude tvoj način ishrane”, te u kontekstu Božjih riječi: “O Ahmede, ne dotjeruj se lijepom odjećom, niti ukusnom trpezom.” Tamo smo naveli i ajete i predaje koji idu u prilog rečenom te kao što slijedi i na kraju nekih zadnjih rečenica hadisa koji je predmet komentara.

Ovdje samo treba akcent staviti na izraz mnoštvo koji se ponavlja za sve tri navedene stvari, tj. hranu, govor i odijevanje, jer nije rečeno: “Ne žele hranu niti žele da govore niti da se prikladno odijevaju”, već je rečeno: “Ne žele mnogo jesti, niti mnogo govoriti, niti se pretjerano raskošno odijevati.” To je stoga što je čovjekova priroda ta koja ima potrebu i za jednim i drugim i trećim. Ali je odlika onih koji na Ahiret (budući svijet) misle na drugima u tome što oni izbjegavaju pretjeravanje i prekomjerno upražnjavanje navedenog. Oni ne traže povećanje ishrani niti žele suvišno da govore niti pretjerano da se odijevanju posvećuju iz razloga što znaju da je pretjerivanje u ovim stvarima faktor zaboravljanja na Allaha, pa tako sve što ih od Allaha zabavlja i odvlači besposlica je za koju Allah traži od vjernika da je ostave. Šteta koja može doći od pretjerivanja u navedenim stvarima ne svodi se samo na vanjsku materijalnu, štetu dunjalučku, nego vodi pometnji razuma i duhovnom rastakanju, te mnoštvu misli koje obuzimaju i onda se čovjek bavi svim i svačim.

[1] Vesail, 24/240/30436.

[2] Vesail, 8/539/9.

[3] Tenbihul havatir lil Verram, 2/112.

[4] Mustedrekul vesail, 9/27/10113.

[5] Biharul envar, 52/145/66.

[6] Tuhaful ukul, str. 159.

[7] El Gurer ve durer, Poglavlje o ishrani.

[8] Ibid.

[9] Ibid.

[10]El Gurer ve durer, Poglavlje o riječima.

[11] Prim. prev. Razuman se u arapskom kaže Akilšto znači nešto svezati. Razum je nazvan aklom zatoštočovjeka susteže od nerazboritog ponašanja.

[12]ElGurervedurer, Poglavljeoriječima.

[13] Ibid.

Zadnji put promjenjen: %AM, %31 %336 %2014 %07:%Jan

TPL_GK_LANG_LOGIN_POPUP

fb iconTPL_GK_LANG_FB_LOGIN_TEXT