Mjera mudrosti – Razum

Razum – العقل

1. Kur'an: On daruje mudrost onome kome On hoće, a onaj kome je mudrost darovana – darovan je blagom neizmjernim. A shvatiti mogu samo oni koji su razumom obdareni.[1]

يُؤتِي الْحِكْمَةَ مَن يَشَاء وَمَن يُؤْتَ الْحِكْمَةَ فَقَدْ أُوتِيَ خَيْرًا كَثِيرًا وَمَا يَذَّكَّرُ إِلاَّ أُوْلُواْ الأَلْبَابِ

2. Kur'an: I reći će: “Da smo slušali ili razmišljali, ne bismo među stanovnicima Džehennema bili!”[2]

وَقَالُوا لَوْ كُنَّا نَسْمَعُ أَوْ نَعْقِلُ مَا كُنَّا فِي أَصْحَابِ السَّعِيرِ

3. Poslanik, s.a.v.a.: “Čovjekov oslonac je njegov razum; nema vjere ko nema razuma.”[3]

4. Imam Ali: “Allah ne dariva čovjeku razum a da ga njime neće izbaviti jednoga dana.”[4]

5. Imam Ali: “Razum je najčvršći stub.”[5]

6. Imam Ali: “Razum udaljava od pokuđenih, a naređuje dobra djela.”[6]

7. Imam Ali: “Razum uređuje svaku stvar.”[7]

8. Imam Ali: “Razum je onaj koji uzdiže do blaženstva.”[8]

9. Imam Ali: “Razum je glasnik istine”[9]

10. Imam Ali: “Zaista najveće bogatstvo jeste razum.”[10]

11. Imam Ali: “Razum je vjernikov prisni prijatelj.”[11]

12. Imam Bakir: “Nema nesreće kao što je bezumnost.”[12]

13. Imam Sadik: “Zaista je Allah Uzvišeni stvorio razum, a on je prvo duhovno stvorenje kojeg je On stvorio od svjetlosti sa desne strane prijestolja.”[13]

14. Imam Sadik: “Uzvišeni Allah stvorio je razum od četiriju stvari: od znanja, moći, svjetla i volje za naredbom, pa ga je učinio postojanim uz znanje i stalno stacioniranim u svijetu univerzalne duše.”[14]

15. Imam Sadik: “Nema bogatstva blagorodnijeg od razuma niti siromaštva jadnijeg od bezumnosti.”[15]

16. Imam Sadik: “Nema korisnijeg imetka od razuma.”[16]

17. Imam Sadik: “Razum je vjernikov vodič.”[17]

18. Imam Kazim u uputi Hišam Bin Hakemu: “O Hišame, među robovima nije ništa vrijednije podjeljeno od razuma. San razboritog čovjeka vrijedniji je od noćnog bdijenja neznalice. Nije Allah Uzvišeni odabrao poslanika a da nije bio razuman do te mjere da mu je razboritost vrijednija od svih napora onih koji se trude doći do zaključka. Nije obavio čovjek ni jednu zapovijest Božiju sve dok je ne shvati.[18]

19. Imam Rida: ‍“Prijatelj svakog vjernika jeste njegov razum a neprijatelj njegovo neznanje.”[19]

Uloga razuma u kazni i nagradi

20. Poslanik, s.a.v.a., skupini ljudi koji su hvalili jednog čovjeka: “Kakav je s razumom?” Rekoše: “O poslaniče, mi ti govorimo o njegovom zalaganu u ibadetu i o njegovim dobrim djelima, a ti nas pitaš u vezi njegova razuma?!” Poslanik im reče: “Zaista glup čovjek usljed svoje gluposti čini gora djela od razvratnika, i zaista se čovjek na Sudnjem danu penje na stepene i dostiže blizinu Božiju u mjeri svoje razumnosti.[20]

21. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista se svako dobro poima putem razuma, i nema vjere za onoga koji nema razuma.”[21]

22. Imam Hasan: “Razumom se postižu oba svijeta. Ko je lišen razuma lišen je oba svijeta.”[22]

23. Imam Bakir: “Pošto je stvorio razum Allah mu reče: “Pristupi!” Pa on pristupi. Zatim mu reče: “Okreni se!” Pa on se okrenu. Tada reče Allah Uzvišeni: “Tako mi Veličanstva i ljepote moje, nisam stvorio stvorenje bolje od tebe.[23] Tebi naređujem i tebi zabranjujem. Tebe nagrađujem i tebe kažnjavam.”[24]

24. Imam Bakir od onoga što je objavljeno Musa: “Ja svoje robove kažnjavam u mjeri u kojoj sam im dao razum.”[25]

25. Imam Bakir: “Našao sam u Alijevoj knjizi da je vrijednost svakog čovjeka u mjeri njegove spoznaje. Zaista Uzvišeni se Allah razračunava s ljudima na osnovu mjere u kojoj im je dao razuma na Dunjaluku.”[26]

26. Imam Kazim: “Ko želi bogatstvo bez imetka, srce slobodno od zavidnosti i zdravu vjeru pa neka ponizno traži od Allaha Uzvišenog da mu upotpuni razum.”[27]

Razum kao dokaz

27. Imam Kazim: “Zaista Allah, dž.š., ima dva dokaza protiv ljudi: vanjski i unutarnji. Vanjski dokaz predstavljaju poslanici, vjerovjesnici i imami, a unutarnji dokaz jesu razumi.”[28]

28. Imam Kazim u uputi Hišam Bin Hakemu: “Uzvišeni je poslao vjerovjesnike i poslanike da bi ljudima ukazali na Boga, pa oni koji se najbolje odazovu najbolje će i spoznati. Najučeniji od ljudi o Bogu jeste onaj ko je najrazboritiji. Onaj koji ima najpotpuniji razum ima najveći stepen i na Dunjaluku i na Ahiretu.”[29]

Tumačenje razuma

29. Poslanik, s.a.v.a.: “Zaista je razum sputavanje neznanja, a nefs je poput najnekrotkije životinje, pa ukoliko ga ne sputaš razobadat će se.”[30]

30. Poslanik, s.a.v.a.: “Razum je svjetlo kojeg Allah stvori za čovjeka i učinio ga je osvjetljenjem srca, da bi se njime spoznala razlika između vidljivog svijeta i Božanskih tajni.”[31]

31. Imam Ali: “Znanje je da govoriš ono što spoznaš i da radiš ono što pričaš.”[32]

32. Imam Ali: “Znanje, to je pothranjivanje iskustava, a najbolje je ono iskustvo koje te savjetuje.”[33]

33. Imam Ali: “Razum je dvojak: urođeni i stečeni, a oba donose korist.”[34]

34. Imam Hasan kada je upitan o razumu: “U gutljajima ispijati ono što te muči sve dok se ne pojavi prilika.”[35]

35. Imam Hasan kada ga je otac upitao u vezi sa razumom: “Da ti srce čuva sve ono što mu daš na čuvanje.”[36]

Odlike razumnog

36. Poslanik, s.a.v.a.: “Odlika razumnog je da se strpi na neuko ponašanje prema njemu; da oprosti onome ko mu je nanio nepravdu; da bude skroman prema podređenim; da pretekne onoga ispred sebe u traženju dobra; kada želi govoriti da razmisli pa, ukoliko bude dobro pričat će i okoristiti se, ukoliko pak bude loše šutjet će i spasiti se; kada se susretne sa smutnjom utjecat će se Allahu i zadržat će svoju ruku i jezik; kada vidi vrlinu zgrabit će je; ne napušta ga stid; od njega ne dolazi pohlepa. To su deset odličja po kojima se prepoznaje razuman čovjek.”[37]

37. Poslanik, s.a.v.a.: “Najrazumniji čovjek jeste onaj koji je najtolerantniji prema ljudima.”[38]

38. Imam Ali: “Grudi pametnog jesu trezor njegove tajne.”[39]

39. Imam Ali bijaše upitan o mudrom: “To je onaj koji stvari postavlja na mjesta njihova.” Potom mu bijaše rečeno: “Opiši nam neznalicu!” I on reče: “Već sam to učinio.”[40]

40. Imam Sadik: “Mudar čovjek neće biti ugrižen dva puta iz jedne rupe.”[41]

41. Imam Sadik kada je upitan u vezi razuma: “To je ono čime se robuje Milostivom i čime se stiču Dženneti.” (…)[42]

42. Imam Sadik: “Mudar čovjek mora poznavati svoje vrijeme, raditi svoj posao i čuvati svoj jezik.”[43]

43. Imam Kazim: “Zaista mudar čovjek ne govori onome za kojeg zna da će ga demantirati, ne traži od onoga za kojeg zna da će mu uskratiti, ne obećava ono što mu nije u moći, ne nada se onome za šta će biti koren, ne pristupa onome za šta zna da mu nije dorastao.”[44]

44. Imam Kazim: “Mudar se čovjek raduje mudrosti i bez blagodati, ali se ne raduje blagodatima bez mudrosti. Usljed toga im je trgovina uspjela.”[45]

Šta uvećava pamet

45. Imam Ali: “Pamet je poticaj koji se uvećava znanjem i iskustvom.”[46]

46. Imam Ali: “Ostavljanjem uzaludnih poslova upotpuniti će se tvoja pamet.”[47]

47. Imam Husejn kada je spomenuta pamet u prisustvu Muavije: “Neće se upotpuniti pamet osim slijeđenjem istine.” Na to reče Muavija: “U vašim je grudima samo jedna stvar.”[48]

48. Imam Sadik: “Učestalo naučno razmišljanje gradi razum.”[49]

49. Imam Sadik: “Učestalo mudro razmišljanje oplođava razum.”[50]

50. Imam Sadik: “Potpunost pameti je u trima stvarima: u skrušenosti prema Allahu, u lijepom uvjerenju i u šutnji, osim u dobru.”[51]

Šta je mjerilo pameti

51. Poslanik, s.a.v.a.: “Znajte da je od znakova pameti odstupanje od svijeta iluzija a pristupanje svijetu vječnosti, i spremanje prtljaga za stanovanje u mezaru i pripremanje za Dan proživljenja.”[52]

52. Imam Ali: “Iz priče svakog čovjeka može se vidjeti njegova pamet.”[53]

53. Imam Ali: “Glasnik tvoj tumač je razuma tvog. A tvoj pisani trag najbolje govori o tebi.”[54]

54. Imam Ali: “Šest stvari otkrivaju pamet ljudi: strpljivost u srdžbi, smirenost u strahu, umjerenost u želji, svijest o Bogu u svakom stanju, lijepo tolerisanje ljudi i malo rasprave.”[55]

55. Imam Ali: “Šest stvari otkrivaju pamet muškaraca: druženje, trgovina, vladavina, povučenost, bogatstvo i siromaštvo.”[56]

56. Imam Ali: “Prilikom pronicivog govora otkriva se pamet ljudi.”[57]

57. Imam Ali: “Stav čovjeka jeste mjera njegove pameti.”[58]

58. Imam Ali: “Dosta ispravnih djela svjedoči o velikoj pameti.”[59]

59. Imam Ali: “Kada se upotpuni razum umanji se govor.”[60]

60. Imam Ali: “Kome se upotpuni razum prezire strasti.”[61]

Šta slabi razum

61. Imam Ali: “Gubitak pameti jeste između žudnje i strasti.”[62]

62. Imam Ali: “Razumi stradaju u nametljivom traženju.”[63]

63. Imam Ali: “Ushićenost sobom upućuje na slabu pamet.”[64]

64. Imam Ali: “Ko se druži s neznalicom umanji mu se pamet.”[65]

65. Imam Ali: “Ne našali se čovjek a da ne okrnji dio svoga razuma.”[66]

66. Imam Ali: “Ko napusti slušanje pametnih ljudi ugasne mu razum.”[67]

67. Imam Bakir: “Kada u srce čovjeka uđe bilo šta od oholosti okrnji mu se razum.”[68]

Šta ukazuje na slabu pamet

68. Imam Ali: “Kada se umanji pamet uveća se nametljivost.”[69]

69. Imam Ali: “Kome se umanji pamet govor mu postane ružan.”[70]

70. Imam Ali: “Druženje s neznalicama je zbog nemanja pameti.”[71]

71. Imam Ali: “Mnoštvo želja ističe iz slabosti razuma.”[72]

Plod pameti

72. Imam Ali: “Plod pameti jeste postojanost.”[73]

73. Imam Ali: “Plod pameti jeste vezanost za istinu.”[74]

74. Imam Ali: “Plod pameti jeste odvratnost Dunjaluka i obuzdavanje strasti.”[75]

75. Imam Ali: “Pamet je drvo čiji plod je darežljivost i stidnost.”[76]

Neprijatelj razuma

76. Imam Ali: “Strast je neprijatelj razuma.”[77]

77. Imam Ali: “Koliko samo razuma potčinjenih pod vodstvom strasti!”[78]

78. Imam Ali: “Naredio je Allah dž.š. (…) ostavljanje konzumiranja alkohola radi očuvanja pameti.”[79]

79. Imam Ali: “Znajte, da nadanje čini razum nemarnim i odvodi u zaborav sjećanje na Boga.”[80]

80. Imam Sadik: “Strast je na oprezu, a pamet pospana.”[81]