O autoru
Sejjid Muhammed Bakir Sadr je rođen 25. zil-kadea 1353. h.g. (1935.) u Kazemejnu u Iraku. On po očevoj strani potiče iz poznate porodice Es-Sadr, koja je kroz historiju dala niz istaknutih ličnosti na polju znanosti i kulture u Iraku, Iranu i Libanu. Njegov djed ajetullah Sejjid Ismail Sadr, koji je umro 1338. h.g., bio je jedan od velikih vjerskih autoriteta (mardža) prve polovine četrnaestog stoljeća. Njegov djed po majci je bio ajetullah šejh Abdulhusejn Ali Jasin. Kada je imao četiri godine, umire mu otac ajetullah Sejjid Hajdar.
Sejjid Muhammed Bakir odlazi u školu sa pet godina i do jedanaeste godine završava osnovnu školu. Učitelji su već tada kod njega uočili natprosječnu inteligenciju te su zbog toga bili odlučili da ga prebace u školu za naprednu djecu pod državnim pokroviteljstvom, a s ciljem da u budućnosti ode na neki od velikih svjetskih univerziteta. Međutim, on je već tada pokazao sklonost ka porodičnoj tradiciji izučavanja vjerskih znanosti, a i njegova majka i stariji brati nisu bili saglasni s namjerom njegove škole. Na kraju, slijedeći upute dvojice daidža, ajetullaha šejha Muhammeda Ride Ali Jasina i ajetullaha šejha Murteze Ali Jasina, on se posvećuje izučavanju vjerskih znanosti. Već sa deset godina on prolazi osnove metodologije fikha (usûli fikh) kod svoga brata Sejjida Ismaila.
1365. h.g., u dvanaestoj godini života, zajedno sa svojim bratom odlazi u Nedžef na nastavak školovanja, gdje za veoma kratko vrijeme prolazi više stepene fikha i metodologije fikha kod svoga daidže ajetullaha šejha Muhammeda Ride Ali Jasina. Već tada je iskazivao genijalnost do te mjere da su i njegovi profesori u svojim predavanjima iznosili i njegova mišljenja. Sejjid Muhammed Bakir Sadr je ulagao veliki trud u sticanju znanja. Neke znanosti je učio pred profesorima, a neke sam. U veoma kratkom razdoblju on je savladao osnove svih znanosti. Poznato je da je jednom prilikom rekao kako je njegova metoda učenja jedan sat čitanja, a nekoliko sati razmišljanja. Tokom osamnaest godina – koliko je trajalo njegovo obrazovanje u Hozi – on je dnevno šesnaest sati provodio u učenju i istraživanju.
Fikh i metodologiju fikha osamnaest godina učio je pred najvećim autoritetom tog vremena ajetullahom Huijem. Na njegov prijedlog Sejjid Muhamed Bakir odlazi do velikog filozofa ajetullaha šejha Sadra Badkubeija, koji je bio i učitelj Allami Tabatabaiju iz filozofije, te kod njega uči Mulla Sadraov Asfar. Uporedo izučava zapadnu filozofiju i svjetsku misao općenito. Rezultat tog izučavanja je knjiga pred nama, Naša filozofija,koja je najbolji pokazatelj njegovog dubokog i opsežnog uvida u pitanja filozofije i Istoka i Zapada.
U ostalim znanostima, kao što su tefsir, hadis, deraje, ridžal, historija itd., nakon višegodišnjeg ulaganja truda i istraživanja doseže najviše stepene.
Sejjid Muhammed Bakir je dosegao stepen idžtihada u sedamnaestoj godini, a malo je takvih primjera u historiji, dok u dvadesetoj godini kao profesor drži predavanja u Nedžefu. Odgojio je znatan broj učenika koji će kasnije biti zapaženi u tradicionalnom vjerskom centru kao profeseori i kao društveno angažirani ljudi.
1377. h.g. ajetullah Sejjid Muhammed Bakir Sadr sa drugim istomišljenicima osniva političku partiju Ed-Da‘wa el-islâmijje i piše njen ustav na temelju islamskih načela. Nakon pet godina povlači se iz aktivnog rada u stranci, s tim da je i dalje podržavao rad njezinih članova.
1958. g. po gregorijanskom kalendaru u Iraku na vlast dolazi Abdul-Kerim Kasim, koji je uveliko olakšao prodor komunističkih ideja u Irak. Tada su počeli jaki napadi na islam i sve što je vjersko. Na prijedlog mardže tog vremena ajetullaha Sejjida Muhsina Hakima, Sejjid Muhammed Bakir Sadr, koji još nije bio navršio ni trideset godina, piše djelo Naša filozofija, kao odgovor na sve učestalije napade marksista i materijalista.
Zbog velikog političkog angažmana on četiri puta biva privođen od strane Sadamove Bas partije: 1392., 1397. i 1399., da bi ga 1400. h.g. posljednji put priveli, a 23. džumadel-evela u četrdeset i sedmoj godini života preminuo je od posljedica mučenja.
O osebujnoj i genijalnoj ličnosti ajetullaha Muhammeda Bakira Sadra, pored njegovog ukupnog životnog djela i niza radova koji još nisu objavljeni, svjedoči i 27 dosada objavljenih djela, i to iz različitih područja znanosti: filozofije, logike, ekonomije, fikha, metodologije fikha, historije, tefsira Kur'ana. Neka od tih djela su:
– Naša filozofija,
– Komentar na Mulla Sadraov Asfar,
– Osnove indukcije u logici,
– Historijski zakoni u Kur’anu[1],
– Naša ekonomija,
– Šta je to islamska ekonomija,
– Bankarstvo zasnovano na kamati u islamu,
– Banka u islamskom društvu,
– Šta definira islamsku ekonomiju,
– Krajnja misao u metodologiji fikha (usuli-fikh),
– Komentar na ‘Urvetul-wusqa (fikh),
– Savremeni čovjek i društveni problemi,
– Uloga Imama u islamskom životu,
– Rasprava o velajetu,
– Knjiga o Imamu Mehdiju,
– Propisi Hadždža.
[1]Ovo djelo je izašlo i na bosanskom jeziku u izdavaštvu Fondacije “Baština duhovnosti”.
