Imajmo na umu sljedeće tri premise:
Kur'an, uz brigu spram ove tri spomenute premise, a te premise su:
1. Da čovjek ima cilj do koga treba da stigne na putu u svome životu svojim trudom i djelima;
2. Da čovjek ne može stići do tog zadatog cilja izuzev ako ne slijedi posebne zakone i načela;
3. i da čovjek te zakone i načela mora učiti iz knjige nepatvorene prirode i stvaranja pod čim podrazmijevamo božanski nauk – čovjeku donosi programe po kojima treba da se odvija njegov život;
uspostavlja puteve za čovjekov život i to na sljedeći način:
Temelj toga puta Allah je dao da počiva na spoznaji Njegova Uzvišenog Bića. Također, vjeru u Njegovu jedinost Allah je učinio prvim osnovom vjere, a na putu spoznaje Allaha ukazao je na budući svijet i vjerovanje u Sudnji Dan. Na taj Dan nagradit će se dobročinitelji za dobra djela a kazniti zločinitelji za zlo.
Vjera u budući svijet jeste drugi osnov, a posredstvom vjerovanja u budući svijet Allah je ukazao na spoznaju poslanstva. Jer, nagrađivanje ili kažnjavanje za djela ne može se provesti osim nakon spoznaje pokornosti i nepokornosti, te nakon spoznaje šta je dobro a šta zlo. Ova spoznaja dolazi isključivo posredstvom Objave i poslanstva. Kao što ćemo naprijed objasniti i tu spoznaju Bog je dao kao treći temelj vjerovanja.
Dakle, Kur'an podrazumijeva i naznačava sva tri temelja vjerovanje u Božiju jedinost, vjerovanje u poslanstvo i vjerovanje u onaj svijet, osnovama islamske vjere.
Nakon toga Kur'an objašnjava temelje morala sa kojim je Allah zadovoljan, dobre atribute koji su u skladu sa ova gornja tri temelja i koje svaki čovjek vjernik mora izražavati.
Zatim Kur'an čovjeku propisuje praktične zakone koji obuhvataju istinsku sreću i koji u čovjeku povećavaju ćudoredne vrijednosti i činioce koji čovjeka dovode do istinskih vjerovanja i fundamentalnih postavki vjerovanja.
Naime, mi ne možemo smatrati vrijednim nekog čovjeka koji ima karakteristiku blagosti, ali je ogrezao u seksualnim porocima, krade, pronevjerava data mu povjerenja i u svojim poslovanjima je prijevarne duše. Također, mi ne možemo priznati darežljivom neku osobu koja prekomjerno voli imetak, skuplja ga i gomila, sprečava druge da u pogledu imetka ostvare svoja prava i škrtari prema njima. Isto tako, mi ne možemo smatrati nekog čovjeka vjernikom u Allaha dž.š. i u Sudnji dan ako on ne vjeruje Allaha i ako ga ne spominje u danima i noćima. Dakle, hvale vrijedno moralno i ćudoredno ponašanje u čovjeku je živo samo onda ako je popraćeno djelima koja odgovaraju moralu.
Ovaj odnos koji postoji između morala i djelovanja također postoji i između morala i vjerovanja. Ma koji čovjek koji je uronuo u nadmenost, oholost, egoizam, ne može vjerovati u Allaha, dž.š., i pokoriti se Njegovoj Veličini. Ko ne poznaje tokom cijelog svoga života značenje pravednosti, čojstva i viteštva, te sažaljenja prema nemoćnima i slabima, takvome vjerovanje u Sudnji Dan i u polaganje računa ne ulazi u srce.
Allah, dž.š., kaže, povezujući istinsko vjerovanje sa ćudorednošću sa kojom je On zadovoljan, sljedeće:
“K Njemu se dižu lijepe riječi i dobro djelo On prima.” (Fatir, 10)
Allah, dž.š., kaže, povezujući vjerovanje i djelo, sljedeće:
“Oni koji su zlo činili završit će najužasnijom patnjom zato što su Allahove Riječi poricali i što su ih ruglu izvrgavali!” (Rum, 10)
Zaključak ovoga izlaganja jeste sljedeći: Kur'an Časni sadržava tri izvora, osnova islama, a to su:
a – Osnovi vjerovanja
Oni se dijele na tri osnova same vjere (vjera u Jednog Boga, vjera u poslanstvo, i vjera u budući svijet), te na različita druga vjerovanja kao što su vjerovanje u ploču, u pero, u predodređenost i sudbinu, u meleke, u Allahove prijestolje, u stvaranje nebesa i zemalja i tome slično.
b – Moral (ćudoređe) sa kojim je Allah zadovoljan
c – Šeriatski propisi i praktični zakoni čije je osnove Kur'an objasnio i opunomoćio Poslanika da objasni njihove detalje, a Božiji Poslanik je učinio sâm da objašnjenje tih propisa od strane njegove porodice bude kao i njegovo objašnjenje, kao što je to poznato iz Hadisa Sekalejn[1] koji su vjerodostojno preneseni kako od strane Ehli-sunneta tako i šija[2].
[1]“Es-Sekalejn” su predaje u šiijskoj indiciji koje su na najvišem stupnju vjerodostojnosti i sa neprekinutim lancem prenosilaca (nap. prev).
[2]Vidi djelo “Abakatul-Envar” (o tom Hadisu-sekalejn) u njemu je spomenuto na stotine predaja, različitih lanaca prenosilaca za gornju tvrdnju, kako za običan svijet tako i za odabrane.