Na Miradžu Allah, dž.š., je Poslaniku, s.a.v.a., rekao: “One koji su se okrenuli od Boga plemenito pozivaju, a one koji Bogu ide sa prefinjenošću dočekuju.”
Kur’an
“Neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je.”[1]
“Ti sa svakim – lijepo! I traži da se čine dobra djela, a neznalica se kloni.”[2]
“I pitaju te šta da udjeljuju: Reci: Oprost.”[3]
“O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!”[4]
Predaje
Ibn Faddal prenosi: Čuo sam Ebul Hasana, mir s njime, kako kaže: “Nikada se nisu sukobila dva protivnička tabora a da pobjeda u konačnom izhodu nije pripala onoj skupini koja više prašta.”[5]
Imam Sadik prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.a., rekao: “Budite dosljedni u praštanju, jer praštanje čovjeku ne donosi ništa osim ponosa, pa praštajte jedni drugima Allah vas ojačao.”[6]
Imam Sadik, mir s njime, kaže: “Tri su plemenita svojstva čije se dobro proteže i na ovom i na budućem svijetu: da oprostiš onome ko ti je nepravdu počinio, da uspostaviš vezu sa onim ko je sa tobom prekinuo i da imaš razumijevanja kada ti iz neznanja nečijeg uvreda bude nanesena.”[7]
Imam Sadik prenosi od svojih očeva, mir s njima, da je Božiji Poslanik, s.a.v.a., rekao: “Želite li da vas obavijestim ko će sutra (na Sudnjem danu) Vatri biti zabranjen?” Rekoše: “Svakako, o Božiji Poslaniče, s.a.v.a!” Poslanik, s.a.v.a., reče: “Svaki jednostavan pristupačan čovjek, blag i lagan u komunikaciji.”[8]
Božiji Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Najrazumniji je onaj čovjek koji se najviše trudi da se sa ljudima lijepo odnosi, a najprezreniji čovjek je onaj koji ponižava druge ljude.”[9]
Imam Sadik, mir s njime, prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.a., rekao: “Moj Gospodar mi je naredio da se prema ljudima lijepo ophodim jednako kao što mi je naredio da obavljam pet dnevnih namaza.”[10]
Imam Sadik, mir s njime, prenosi da je Božiji Poslanik, s.a.v.a., rekao: “Lijepo ophođenje sa ljudima pola je vjere, a blago postupanje sa njima pola je života.” Zatim je Imam Sadik rekao: “Prisno se družite sa dobrim ljudima, a sa lošima budite barem u finoj vanjskoj vezi. I nemoj te prema njima strogi biti pa da od njih nepravdu doživite.”[11]
Imam Ali, mir s njime, u oporuci svom sinu Muhammedu ibn Hanefiji kaže: “I lijepo postupaj sa svim ljudima, baš kao što bi volio da se sa tobom fino postupa. Obraduj ih onim čime bi i samog sebe. Ne čini im ružno što i sam od drugih držiš da je ružno. I dotjeraj svoje ponašanje među ljudima tako da kada nisi sa njima požele te, a kada umreš za tobom plaču i govore: ‘Mi smo Allahovi i Njemu se vraćamo.’ Ne dopusti sebi da budeš od onih za koje se kaže kada odlaze sa ovoga svijeta: ‘Hvala Allahu Gospodaru svjetova.’ Znaj da je suština razuma nakon vjere u Allaha – neka je uzvišen – lijepo ophođenje sa ljudima. Nema dobra u onome ko lijepo ne postupa sa onim sa kim živi (pa ga ovaj trpi) dok mu Allah ne nađe izlaza da ga se na neki način oslobodi. Ja sam prateći život uvidio da je sva suština ljudskog suživota od koga se ljudi vežu u porodice sadržana u jednoj cjelini: ‘Dvije trećine te cjeline predstavlja traženje da se dobro čini a jedna je trećina u međusobnom praštanju.’”[12]
Pojašnjenje
Kažem: Govor je ovdje uopćen i iz njega se mogu izvući mnoga značenja i istine dok navedeni ajeti i predaje upućuju samo na dio tih značenja. Stoga napominjemo da je prethodilo pojašnjenje u kontekstu Božijih riječi gdje se opisuju dunjalučari: “Malo je zadovoljstva pri njima, ne traži izvinjenje od onih kojima je nažao učinio, niti prihvata izvinjenje od onoga ko se njemu izvinjava.” Tamo su ajeti i predaje koje dodatno pojašnjavaju pa se vrati i pogledaj!
[3] Baqara, 219.; Rahmetli Besim Korkut preveo je ovaj ajet ovako: I pitaju te koliko da udjeljuju. Reci: “Višak!” S obzirom da autor cilja drugo tumačenje prevodilac je za shodno vidio da prevede drugačije što također kao i prvo podnosi i može da obuhvati arapski jezik, čak je doslovno bliže arapskom, dok je Korkutov prevod vjerovatno oslonjen na neki drugi tefsir.
[5] Vesail, 12/170/15983.
[6] Vesail, 12/170, rivajet 15984.
[7] Vesail, 12/173, rivajet 15995.
[8] Biharul envar, 72/51, rivajet 4.
[9] Biharul envar, 75/52, rivajet 5.
[10] Vesail, 75/52, rivajet 5.
[11] Vesail, 8/520, rivajet 5.
[12] Vesail, 8/541, rivajet 8.