Ono šta je potrebno činiti pri odlasku na Bajram namaz i njegovo obavljanje

Ono što je potrebno činiti prije odlaska na Bajram-namaz

1. U zbirci Sunen Ibn Madžea se prenosi od Fakiha ibn Sa'da: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., se kupaše na dan Ramazanskog bajrama, na dan Kurban-bajrama i na dan Arefata.”[1]

2. Imam Ali, mir s njim, je rekao: “Kada bi Allahov Poslanik, s.a.v.a., htio da izađe na mjesto klanjanja Bajrama (musalu), na dan Ramazanskog bajrama, pojeo bi nekoliko hurmi ili grožđica.”[2]

3. U djelu Es-Sunenu-l-kubra se prenosi od Amra ibn Avfa el-Muznija: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., je bio upitan o riječima Svevišnjeg: ‘Postići će šta želi onaj koji se očisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi, pa je odgovorio: ‘To je zekatu-l-fitr.’”[3]

6. Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: “Post čovjekov će ostati viseći između Nebesa i Zemlje sve dok se ne bude udijelio zekatu-l-fitr.”[4]

Ono šta je potrebno činiti pri odlasku na namaz

7. Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Allahov Poslanik, mir s njim, je izlazio na (mjesto klanjanja Bajrama) nakon izlaska Sunca.”[5]

8. U djelu Šu‘abu-l-iman se prenosi od Ibn Omera: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., je izlazio na mjesto klanjanja oba bajrama glasno izgovarajući: ‘La ilahe illallah!’ i ‘Allahu ekber!’”[6]

9. U zbirci Sunen Ibn Madžea se prenosi od Ibn Omera: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., je odlazio na Bajram pješice i vraćao se pješice.”[7]

10. Imam Ali, mir s njim, je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., odlazio je na mjesto klanjanja Bajrama i nije se vraćao putem kojim je odlazio.”[8]

Klanjanje Bajram-namaza

Njegov značaj

11. U djelu Tarihu Dimešk se prenosi od Džabira: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., na Bajram jedva da je izostavljao nekoga iz svoje porodice, a da ga nije poveo sa sobom.”[9]

Klanjanje u pustinji ili na vidnom mjestu

12. Imam Sadik, mir s njim, je rekao: “Upitan je Allahov Poslanik, s.a.v.a., na dan Ramazanskog ili Kurban-bajrama: ‘Da li si klanjao u svojoj džamiji u Medini?’ Odgovorio je: ‘Ja zaista volim pojaviti se na otvorenom prostoru.’”[10]

13. U djelu El-Ikbal se prenosi od Muhammeda ibnu-l-Hasana ibnul-Velida, njegovim nizom prenosilaca do Imama Sadika, mir s njim, da je rekao: “Allahov Poslanik, s.a.v.a., je izlazio i gledajući na obzor govorio: ‘Nemoj nipošto klanjati ni na kakvoj prostirci, ni na hasuri taj dan!’ Odnosno, na dan Bajramâ.”[11]

Namaz bez ezana i ikameta

14. U djelu El-Mu'džemu-l-kebir se prenosi od Ebu Raf‘ia da je rekao: “Vjerovjesnik, s.a.v.a., odlazio je na bajramske namaze pješice i klanjao bez ezana i bez ikameta, a potom se pješice vraćao drugim putem.”[12]