U nastavku trebamo odgovoriti na sljedeća pitanja:
Šta je predmet logike? Prije toga šta znači “predmet” (مَوْضُوع)? Poslije toga da li svaka nauka mora imati predmet? I na kraju, šta je predmet logike?
Predmet nauke je ono o čemu ta nauka govori i raspravlja, tako kada bi sagledali sva pitanja u toj nauci ona bi se odnosila o nekim stanjima, odlikama ili efektima predmeta nauke. Uobičajena definicija predmeta ili teme nauke kod logičara i filozofa je naredni iskaz:
مَوْضُوعُ کُلِّ عِلْمٍ هُوَ مَا يُبْحَثُ فِیهِ عَنْ عَوَارِضِهِ الذَّاتِيِّةِ.
“Predmet svake nauke je ono o čemu nauka raspravlja u vezi njegovih esencijalnih akcidenata.”
U ovoj definicji umjesto da se kaže predmet nauke je ono što nauka govori o njegovim stanjima i efektima, upotrebljen je čudan termin i to “esencijalni akcidenti”. Zašto? Da li je to imenovanje bilo bez razloga? Ne, nije bez razloga. Oni su uočili da se stanja i odlike jednog bića na dva različita načina pripisuju njemu:
1. nekada te odlike stvarno pripadaju njegovoj biti,
2. a nekada se odnosi na stvar koja je s njim sjedinjena.
Da bi ovo pojasnili navest ćemo primjer u vezi čovjekovih odlika. Htjeli ili ne, čovjek stoga što je životinja, ima i odlike životinje. Upravo stoga naučnici koriste termin esencijalni akcidenti i definisali su ovaj termin, da bi time odbacili “tuđe akcidente” od predmeta nauke i tom terminologijom spriječili moguće greške.
Pitanje “esencijalnih akcidenata” prelazi okvir ove knjige te stoga o tome nećemo ni govoriti ovdje.
U nastavku ćemo razjasniti pitanje da li svaka nauka mora imati određeni predmet ili ne?
Ono što je sigurno je to da pitanja u naukama nisu iste vrste. Svaka grupa pitanja kao da pripadaju jednoj porodici, dok druga grupa pripada drugoj porodici. Kao što i neke porodice potiču od jednog roda, a druge od drugog roda.
Naprimjer, niz pitanja u aritmetici posjeduju međusobno takvu vezu kao da su iz jedne porodice, dok druga pitanja po imenu pitanja geometrije ubrajaju se u članove druge porodice. Porodica aritmetike i porodica geometrije pripadaju jednom rodu kojeg nazivamo matematičke nauke.
To je sigurno da postoje odnosi i povezanosti između pitanja nauka. Moramo vidjeti iz čega proizlaze te povezanosti? Kako su pitanja aritmetike toliko blizu jedni drugima da se smatraju jednom porodicom i svi potpadaju pod jedno ime i određeni su kao zasebna nauka?
Po ovom pitanju su poznata dva mišljenja:
1. Razlog je to što svakako ta pitanja nauke govore o jednoj određenoj istini. Naprimjer, razlog tome što su pitanja aritmetike jedna porodica je to što su sva pitanja o broju i njegovim odlikama i stanjima. Također, porodica geometrije je jedna iz tog razloga što zbilja o kojoj sva ta pitanja govore je jedna, a to je kvantitet. Ono što povezuje pitanja nauke je isto ono o čemu ta pitanja govore, a to je predmet nauke. Da nije bilo nešto kao što je predmet nauke, ne bi bilo ni tih odnosa u pitanjima nauka. Jedno aritmetičko pitanje bi bilo toliko blizu i povezano drugim također aritmetičkim pitanjem, koliko je povezano sa medicinskim ili fizičkim pitanjem. Upravo zato svaka nauka treba da ima predmet i razlikovanje među naukama je moguće zbog razlikovanja predmeta tih nauka.
2. Drugo mišljenje se temelji na tome da je sličnost pitanja nauka zbog koristi do kojih stižemo proučavanjem tih nauka. Zamislimo da jedna grupa pitanja nisu o jednom predmetu, već da je svako pitanje povezano sa posebnim predmetom. Ukoliko ta pitanja budu imala sličnost što se tiče koristi proučavanja ta pitanja dobijaju bliskost i porodičnu povezanost i time se pitanja odlikuju od ostalih grupa koja pripadaju drugim naukama.
Ovo mišljenje nije ispravno. To što pitanja nauke primaju sličnost zbog koristi koje ih slijede, jeste direktna posljedica esencijalne jednakosti u tim pitanjima, a esencijalna jednakost pitanja nauke potiče od toga što sva ta pitanja govore o jednom predmetu, njegovim stanjima i odlikama.
Na kraju da vidimo šta je predmet i tema logike i o čemu govore pitanja logike.
Predmet i tema nauke logike je definiens (مُعَرِّف) i dokaz (حُجَّة); znači da pitanja logike govore ili o definicijama ili o argumentima. Za sada je dovoljno da znamo da se u svim naukama provode sljedeće dvije vrste naučne djelatnosti:
– prvo je definisanje jednog niza pojmova,
– i drugo je dokazivanje (argumentovanje) jednog niza presuda.
U svim naukama su prisutne ove dvije naučne djelatnosti.
Logika nam predstavlja pravac ispravnog definisanja i ispravnog argumentovanja. U sljedećim lekcijama ćemo se upoznati podrobnije sa predmetom logike tj. definicijom i argumentom.