Riječ znanje, leksički i stručno

Riječ znanje (ar. ilm), leksički, znači shvatanje, postignuće, i ono je suprotnost neznanju. Riječi spoznaja i poznavanje znače shvatanje nečeg putem razmatranja njegovih tragova. Riječ (s)poznavanje je suprotnost nepoznavanju.

Riječ mudrost je izvedena iz korijena hkm u značenju spriječiti, zadržati, jer pravedna odluka sprječava nasilje. Đem koji se stavlja konju u usta se naziva hakema jer sprječava konje i jahaće životinje da se suprotstavljaju njihovim jahačima. Na toj osnovi se znanje naziva hikma jer sprječava neznanje.

 

Znanje i spoznaja u Kur'anu i Hadisu

قُلْ هَلْ يَسْتَوِى الَّذِينَ يَعْلَمُونَ وَالَّذِينَ لَا يَعْلَمُونَ إِنَّمَا يَتَذَكَّرُ‌ أُولُو الْأَلْبَابِ

“Reci: ‘Jesu li jednaki oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!’”

Nijedna od vjera ne cijeni znanje i mudrost kao islamska vjera i nijedna ne upozorava ljude opasnosti od neznanja kao ona.

Znanje je u islamskom vidiku temelj svih vrijednosti, dok je neznanje osnova svih pojedinačnih i zajedničkih loših djela i zlodjela.

U islamskom učenju se naglašava čovjekova potreba za znanjem i spoznajom u svakoj njegovoj djelatnosti. Njegove doktrine, moral i djelovanje nužno se temelje na znanstvenoj potpori.

Kao pojašnjenje rečenog se navodi da znanje u učenju Islama ima svoje suštinu (istinu) i bit, pojavnost i ljusku. Uobičajene vrste znanosti, islamske i neislamske, smatraju se ljuskom znanja, dok je suština znanja i spoznaje nešto drugo.

Suština znanja je svjetlost kojom čovjek vidi svijet kakav jeste i prepoznaje svoje mjesto u postojanju.

Svjetlost znanja ima razine. Ona najviša ne upućuje čovjeka samo na put njegove potpunosti nego ga podupire na tom putovanju i dovodi ga do najvišeg cilja ljudskosti.

O toj svjetlosti Kur'an Časni bjelodano kazuje:

أَوَمَن كَانَ مَيْتًا فَأَحْيَيْنَاهُ وَجَعَلْنَا لَهُ نُورً‌ا يَمْشِى بِهِ فِى النَّاسِ كَمَن مَّثَلُهُ فِى الظُّلُمَاتِ لَيْسَ بِخَارِ‌جٍ مِّنْهَا

“Zar je onaj koji bijaše mrtav, a kome smo Mi dali život i svjetlo pomoću kojeg se među ljudima kreće, kao onaj koji je u tminama iz kojih ne izlazi?…”

Naš dokaz da ta svjetlost jeste suština znanja, a da su sve uobičajene znanosti samo njegova ljuska u činjenici je da je vrijednost tih znanosti povezana s njom. Upravo bit znanja mu daje istinsku vrijednost, odnosno, stavlja ga u službu čovjeka, njegove potpunosti i sreće. Bez nje znanje ne samo da gubi svoje odlike i tragove nego se preobraća u nešto sasvim suprotno ljudskim vrjednotama.

Nažalost, golema opasnost koja danas prijeti ljudskom društvu je u okolnosti da je znanje mnogo uznapredovalo istovremeno izgubivši bit, samosvojnost i ispravan smjer, i zloupotrijebljeno je za nazadovanje čovječanstva i njegovo propadanje.

Uz malo razmišljanja možemo dokučiti nedaće koje je takvo znanje nametnulo ljudskom društvu u našem vremenu i možemo razumjeti koje je sve teške nesreće čovjek morao podnijeti kada su se velike sile dočepale oružja znanja.

Možemo li sredstva za ostvarenja pljačke, izgladnjivanja, ubijanja i pokvarenosti nazvati znanjem?!

Je li to što vodi ljudsko društvo u raspad i propast znanje i svjetlo ili neznanje i tmina?!

Ovdje se pokazuje posve očitim puno značenje Poslanikove, s.a.v.a., riječi kada je izgovorio:

“Zaista, među znanjem ima neznanja!”

Znanje je danas u iskušenju s predočenim zloslutnim ishodom nakon što je izgubilo svoju bit i svoj ispravni smjer i tako postalo poput neznanja koje ubija, kvari i razara, zapravo postalo je štetnije od samog neznanja.

Krasan je i sasvim jasan govor Imama Alija, mir s njime, kada je rekao: “Mnogo je učenih koje je ubilo neznanje njihovo, a znanje koje je s njima ne donosi im nikakvu korist!”

 

Mudrost u Kur'anu i Hadisu

Riječ mudrost se ponavlja u Kur'anu Časnom 20 puta. Istina Svevišnja je Svoju Svetu Osobenost pohvalila atributom Mudri 91 put.

Temeljito razmatranje mjesta korištenja riječi mudrost u islamskim tekstovima upućuje da je ova riječ sa stanovišta Kur'ana i Hadisa izraz za postojane i izvrsne uvode na znanstvenim, djelatnim i duhovnim područjima u svrhu dostizanja uzvišenih ljudskih ciljeva. Tumačenje mudrosti u časnim hadisima je jedna od potvrda tog općeg određenja.