U petak 18. novembra 2016. u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu počeo je dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij “Migracije stanovništva – fenomen izbjeglištva”, čiji su organizatori Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba i Fondacija “Mulla Sadra” u BiH, u saradnji sa Ministarstvom kulture Republike Hrvatske i Medžlisom Islamske zajednice Zagreb.
Program je otvorio Dževad Jogundžić, predsjednik Organizacijskog odbora simpozija, a potom se prisutnima obratio ambasador Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, Njegova ekselencija Mohammad Reza Sadegh, koji je istaknuo da je Iran uvijek bio zemlja koja je primala izbjeglice, da se usluge koje se pružaju izbjeglicama u Iranu ne razlikuju od onih koje se pružaju samom iranskom narodu, te da i danas Iranu živi preko 4 miliona izbjeglica.
Potom su skup pozdravili i prof. emer. dr. Esad Ćimić, predsjednik Znanstvenog odbora simpozija, dr. sc. Marina Perić Kaselj, v.d. ravnateljice Instituta za migracije i narodnosti, dr. med. Gzim Redžepi, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Zagreb, i prof. dr. Akbar Eydi, osnivač Fondacije “Mulla Sadra” u BiH, koji su pozdravili prisutne i zaželjeli da skup bude uspješan i koristan.
Radni dio simpozija počeo je dvama pozvanim izlaganjima. Prof. dr. Hrvoje Jurić, iz Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, govorio je na temu “Filozofijsko-etički aspekti izbjeglištva i migracija”. On je ukazao na činjenicu da se ovo pitanje ponajprije i ponajviše tretira kao pravno, političko i ekonomsko pitanje, dok se skoro u potpunosti zanemaruje njegova etička dimenzija. Profesor Jurić nastojao je da ponudi presjek filozofijsko-etičkih stajališta o ovoj problematici, istakne ona najznačajnija te pokaže što filozofija i etika nalažu da se čini danas u sudaru s fenomenom izbjeglištva i migracija, odnosno u susretu s izbjeglicama i migrantima.
Prof. dr. Akbar Eydi govorio je o uzrocima i posljedicama izbjeglištva. Između ostalog, u svom radu govorio je o potrebi da se nađu jasni znanstveni, logični i filozofski odgovori na pitanja kao što su: je li emigracija saglasna ljudskoj prirodi ili je protivna iskonskim ljudskim željama?, na koji način se u sistemu prirode i Božanske mudrosti dijele bogatstva i ekonomski izvori?, i ima li vjera opći program koji omogućava svim ljudima da se koriste prirodnim bogatstvima i privredom, ili pak vjera ova pitanja prepušta razumu da donese svoj sud, dok sama ne igra ozbiljnu ulogu u svemu tome? Prof. Eydi potrctao je da skupovi poput ovoga trebaju biti na tragu spoznaje temeljnih korijena i pronalaska istinskih uzroka emigracija.
U prvom panelu pod naslovom “Fenomen prisilnih migracija – osnovna polazišta” prvi izlagači bili su prof. dr. Goran Bašić sa Linnaeus univerziteta u Växjöu u Švedskoj i prof. dr. Zlatan Delić sa Univerziteta u Tuzli. Oni su, navodeći primjere i analize zločina u Bosni i Hercegovini, govorili o ratnom nasilju kao izvoru prisilnih migracija.
Vrlo istaknuto bilo je obraćanje prof. dr. Darka Gavrilovića sa Univerziteta u Novom Sadu na temu “Migranti i izbjeglice: izazovi savjesti moderne Europe”. Među ostalim, govorio je o suočavanju Evrope sa vlastitim političkim izazovima koji su nastali na valovima krize kao što je, s jedne strane, jačanje ekstremnih desničarskih stranaka i povećani broj šovinističkih reakcija pojedinih evropskih država na pojavu izbjeglica u Europi, a s druge, suočavanje Evropske unije s opstojnošću vlastitih vrijednosti kao što su multikulturalizam i tolerancija. Na kraju je ponudio niz mogućih rješenja migrantske krize, kako političko-sigurnosnih, tako i ekonomskih i društvenih, uključujući npr. preventivnu registraciju migranata, odgovornu ekonomsku politiku, poštivanje identiteta izbjeglica itd.
Dr. Nebojša Petrović sa Univerziteta u Novom Sadu, sa temom: “Sličnosti i razlike imigracije u Evropi tokom 20. veka sa savremenom izbegličkom krizom”, zaključio je da se čini da evropski političari pod integracijom podrazumijevaju i asimilaciju i iznio zanimljivu ideju da “judeo-hrišćanski” pogled na svijet treba možda obogatiti napokon i muslimanskim.
Prvi dan programa zaključila je dr. Neža Kogovšek Šalamon sa Mirovnog instituta iz Ljubljane. Naslov njenog rada bio je “Krimigrantski odgovori na (tranzitnu) migraciju kroz Jugoistočnu Europu”, a osvrnula se primarno na uglavnom loš odnos zemalja Jugoistočne Evrope na imigrantsku krizu i loš tretman samih imigranata.a
