Scroll to top

Dijeta (islamska medicina)

 Značenje dijete

1. Imam El-Kazim: “Nije dijeta da ostaviš nešto i da ga u osnovi ne jedeš, nego je dijeta da jedeš nešto ali da smanjiš količinu (da ne pretjeruješ).”[1]

2. Imam Er-Rida: “Nije dijeta od nečega – ostavljanje toga, nego je dijeta od nečega – smanjivanje njegove količine.”[2]

3. El-Fiqhul-mensūbu lil-Imamir-Rida: “Prenosim od ʻĀlima (Imama El-Kazima) da je rekao: “Glavnica dijete je ljubaznost prema tijelu.”[3]

4. Imam El-Kazim: “Nema lijeka koji ne iritira (povećava) bolest, niti ima išta korisnije za tijelo od susprezanja ruke (od svega) osim onoga šta mu je potrebno.”[4]

5. Ed-Daʻwāt: Prenosi se: “Ne jedi ono za šta si spoznao njegovu štetu, niti pretpostavljaj svoju strast nad udobnosti (rahatlukom) svoga tijela.”[5]

Podsticanje na dijetu

6. Allahov Poslanik, s.a.w.a.: “Želudac je kuća svih bolesti, a dijeta je glava (glavnica) svih lijekova.”[6]

7. Allahov Poslanik, s. a.w.a.: “Dijeta je glava lijeka, a želudac je kuća bolesti, zato naviknite svako tijelo (organ) na ono šta je naviklo.”[7]

8. Imam ʻAli: “Želudac je kuća bolesti, a dijeta je glava lijeka, zato naviknite svako tijelo (organ) na ono šta je naviklo. Nema zdravlja u proždrljivosti.”[8]

9. Imam Es-Sadik je rekao indijskom doktoru: “Zaista, ono šta je kod mene je bolje od onoga šta je kod tebe… koristim ono šta je rekao Allahov Poslanik, s.a.w.a., i znam da je želudac kuća bolesti, i da je dijeta lijek, i navikavam tijelo na šta se naviklo.”[9]

10. Imam ʻAli: “Ko se ne strpi na nevoljnoj dijeti, produži mu se bolest.”[10]

11. Imam ʻAli: “Ispravnost (zdravlje) tijela je u dijeti.”[11]

12. Imam ʻAli: “Zdravlje se ne postiže osim dijetom.”[12]

Šta se prenosi o dužini dijete bolesnika

13. Meʻānil-aẖbār: Džaʻfer ibn Ismil prenosi od jednoga čovjeka od Ebū ʻAbdillāha da je rekao: “Pitao sam ga: Koliko bolesnik bude pod dijetom?”

14. Pa reče: “Dibqan.”[13]

15. Pa nisam razimio koliko je to dibqan! Onda sam ga pitao.

16. Zatim mi je rekao: “Deset dana.”[14]

17. Tibbul-eʼimme: Jaʻqub ibn Jezid prenosi od nekoliko njegovih ljudi od Ebu ʻAbdillaha da je rekao: “Dijeta je jedanaest[15] dīnâ[16], zatim poslije toga nema dijete.”

18. Reče: “Značenje njegove riječi dīnâ – ona je rimska riječ, a znači: jedanaest jutara.”[17]

19. Imam Es-Sadik: “Bolesniku nakon sedam dana nema koristi od dijete.”[18]

[1]El-Kāfī, dio 8., str. 291., hadis 443. od Mūsāa bin Bekra; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 142., hadis 11..

[2]ʻUjūnu aẖbārir-Riḍā, ʻa. s., dio 1., str. 309., hadis 72.; Meʻānil-aẖbār, str. 238., hadis 1., a oba su prenešena od Ismāʻīla El-H̱orāsānijja; Mekārimul-aẖlāqi, dio 2., str. 180., hadis 2467., prenešen od Imāma Eṣ-Ṣādiqa; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 140., hadis 1..

[3]El-Fiqhul-mensūbu lil-Imāmir-Riḍā, str. 340.; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 141., hadis 4..

[4]El-Kāfī, dio 8., str. 273., hadis 409. od ʻUs̱māna El-Aḥwela; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 68., hadis 18..

[5]Ed-Daʻwāt, str. 81., hadis 202.; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 269., hadis 59..

[6]Ṭibbun-Nebijji, s. ʻa. w. a., str. 2..

[7]El-Aḥkāmun-nebewijje, dio 2., str. 7.; Ed-Durrul-mens̱ūr, dio 3., str. 445. prenešen od Ebū Muḥammeda El-H̱ilāla od ʻĀʼiše; ʻAwālīl-leʼālī, dio 2., str. 30., hadis 72. a oba hadisa su mu slična.

[8]Ed-Daʻwāt, str. 77., hadis 186.; Mekārimul-aẖlāqi, dio 2., str. 180., hadis 2468. od ʻĀlima, ʻa. s., je tome slično, smo što u njemu nema: „Nema zdravlja u proždrljivosti.“; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 268., hadis 2..

[9]El-H̱iṣāl, str. 512., hadis 3.; ʻIleluš-šerāʼiʻi, str. 99., hadis 1.; Ibn Šehreāšūrov El-Menāqib, dio 4., str. 260. a svi su od Er-Rebīʻa Ṣāḥibul-Menṣūra; Biḥārul-enwāri, dio 10., str. 205., hadis 9..

[10] Ġurerul-ḥikemi, hadis 9210.; ʻUjūnul-ḥikemi wel-mewāʻiẓi, str. 431., hadis 7406..

[11]Ġurerul-ḥikemi, hadis 5792.; ʻUjūnul-ḥikemi wel-mewāʻiẓi, str. 303., hadis 5388..

[12]Ġurerul-ḥikemi, hadis 10605.; ʻUjūnul-ḥikemi wel-mewāʻiẓi, str. 533., hadis 9750..

[13]U značenju: lijepak /za ptice/; glutin; imela, veska /bot. Loranthus europeaus/; srdovica /bot. Cordia myxa/; takođe, u značenju: biti privržen ili odan nečemu.

[14]Meʻānil-aẖbār, str. 238., hadis 1.; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 141., hadis 1..

[15]U izvornom tekstu stoji: إِحْدٰى– jedan za ženski rod, tj. jedna, a ispravno je ono šta je uBiḥārul-enwāriu.

[16]U izvornom tekstu stoji: دنيًا– „dinjen“, a ispravno je ono šta je u Biḥārul-enwāriu.

[17]Ṭibbul-Eʼimmeti od Ibnejil-Besṭāma, str. 59.; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 142., hadis 8..

[18]El-Kāfī, dio 8., str. 291., hadis 442.; Ṭibbul-Eʼimmeti od Ibnejil-Besṭāma, str. 59. oba ova hadisa su od El-Ḥalebijja; Biḥārul-enwāri, dio 62., str. 141., hadis 7.

Povezani članci