Kur'an
„I strpi se na onome što te pogodi. To je uistinu postupanje odlučno predanih.“[1]
„Nije dobročinstvo u tome da lice svoje okrećete istoku ili zapadu, nego je dobročinstvo vjerovati u Allaha i dan posljednji… Sve do riječi: “I oni strpljivi u nevoljama i oskudici i u boju ljutim. To su oni iskreni i to su oni bogobojazni.“[2]
„A čovjek kada ga gospodar Njegov u iskušenje dovede pa ga počasti i blagostanjem obaspe, tada kaže: Gospodar moj je prema meni plemenito postupio. A kada ga u iskušenje dovede pa mu opskrbu umanji. Tada kaže: Gospodar moj me napustio.“[3]
Predaje
Imam Sadik, mir s njime, prenosi: „Rekao je Poslanik, s.a.v.a.: O Ali! Allah je učinio siromaštvo emanetom kod svojih stvorenja, pa koga to bude radovalo Allah će mu podariti poput nagrade postača klanjača (noćobdije), a ko se zbog siromaštva obrati nekome ko je u stanju da mu potrebu ispuni pa mu je ovaj ne ispuni time ga je ubio. On ga nije ubio sabljom niti strijelom nego ga je ubio time što ga je u srce povrijedio.“[4]
Imam Sadik, mir s njime, je rekao: „Skoro da je siromaštvo postalo nevjerstvom i skoro da je zavist nadjačala kader (određenje).“[5]
Imam Sadik, mir s njime, je rekao: „Rekao je Božiji Poslanik, s.a.v.a.: O skupino siromaha! Uljepšajte svoj duh i dajte oduška zadovoljstvu srca svoga, Allah će vam za vaše siromaštvo nadoknaditi, ako tako ne postupite nećete sevapa zadobiti.“[6]
Imam Ali, mir s njime, je rekao: “Kada se stisne muslimanu neka se ne žali na svoga Gospodara, nego neka se žali svome Gospodaru u Čijoj ruci su uzda svega i svakog upravljanja.“[7]
U podužoj predaji od Poslanika, s.a.v.a., on kaže: “Ko ne bude zadovoljan sa onim što mu je Allah udijelio od opskrbe i na sav glas obznani svoju žalbu, a ne strpi se očekujući nagradu kod Allaha, nijedno mu se dobro djelo neće uzdići, a Allaha će sresti a On će na njega biti srdit osim ako se prije toga ne pokaje.“[8]
Imam Sadik, mir s njime, prenosi od Poslanika, s.a.v.a., da je rekao: „Rekao je Allah Uzvišeni: Uistinu među mojim robovima vjernicima ima takvih da njihova vjera neće biti postojana osim uz bogatstvo, izobilje i zdravlje. Pa ih kušam bogatstvom, izobiljem i zdravljem te im vjera biva postojanom. A ima i takvih među mojim robovima vjernicima čija vjera neće biti postojana osim uz oskudicu, siromaštvo i bolest. Pa ih kušam oskudicom siromaštvom i bolešću te im vjera biva postojana. A Ja najbolje znam šta je dobro za postojanost vjere mojih robova vjernika.“[9]
Imam Sadik, mir s njime, je rekao: “Ko se požali svome bratu taj se Allahu požalio. A ko se požalio nekom drugom pored svoga brata (u vjeri) taj se na Allaha požalio.“[10]
Imam Sadik, mir s njime, je rekao: “Rekao je Allah Uzvišeni: Svoga roba vjernika neću odvratiti ni od čega a da mu neću dati nešto bolje od toga. Pa neka bude zadovoljan Mojom odredbom i neka se strpi na nevolji od Mene i neka bude zahvalan na Mojim blagodatima, upisati ću ga o Muhammede među iskrene kod Mene.“[11]
Pojašnjenje
Kažem: Prethodilo je kod komentara Božijih riječi: „I zadovoljstvo sa onim što sam raspodijelio…“, i riječi: „Njihovo naslađivanje na ovome svijetu jeste Moje sjećanje, ljubav i zadovoljstvo sa njima“, te Božijih riječi: „Uzmi od Ovoga svijeta koliko ti je neophodno od hrane i pića…“, ono što odgovara ovome kontekstu od ajeta, predaja i pojašnjenja pa se na njih vrati.