1. Kur'an: “Koji je stvorio smrt i život da bi vas ispitao koji će od vas bolje djelovati, i On je Nepobjediv i puno oprašta.”[1]

2. Poslanik, s.a.v.a.: “Kada neko od vas umre za njega je počeo Sudnji dan, vidi šta je od dobra i zla za njega.”[2]

3. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko umre pri nečemu Allah, s.v.t., će ga proživjeti na tome.”[3]

4. Imam Ali: “Sa smrću završava se Ovaj svijet.”[4]

5. Imam Ali: “Smrt je Ahiretska kapija.”[5]

6. Imam Sadik u vezi sa ajetom Reci, smrt od koje bježite zaista će vas ona posjetiti: Broji godine, zatim broji mjesece, zatim dane, zatim sate, zatim udisaje, a kada dođe njihov čas neće ga moći ni odložiti niti ubrzati.”[6]

7. Imam Sadik: “U prošlosti je jedan narod rekao svome poslaniku: Moli svoga Gospodara da otjera smrt od nas, on je molio i Bog je otjerao smrt od njih. Oni su se toliko umnožili da su im kuće postale tijesne, i imali su brojno potomstvo. Svako jutro kada bi ustali svako je bio obavezan nahraniti oca i djeda i majku i pradjeda, čistili su ih i sređivali, te zbog toga nisu mogli privređivati za život. Na kraju rekoše: Moli svoga Gospodara da nas vrati u stanja u kojima smo bili. Molio se njihov Poslanik, i vratili su se u svoja stanja.”[7]

Uvjerenost u smrt

8. Kur'an: “Svako živo biće će smrt okusiti! I sigurno će vam na Sudnjem danu plaće vaše u potpunosti biti date, i ko bude od vatre udaljen i u Džennet uveden – taj je postigao šta je želio; a život na ovom svijetu je samo varljiva roba.”[8]

9. Imam Ali: “Ne vidjeh vjerovanja praćenog uvjerenošću koji kod čovjeka više sliči sumnji; zaista on svakodnevno prati umrle do mezarja i pokopava ih, a vraća se obmani ovoga svijeta, i ne prolazi se strasti i grijeha. Pa kada čovjeku ne bi bilo grijeha kojeg bi počinio niti obračuna koji bi bio protiv njega osim smrti koja cijepa njegov savez i rastura njegovu skupinu i djecu mu čini siročadima, bilo bi mu neophodno da se prođe dunjaluka zbog žestine napora i umora.”[9]

10. Imam Ali savjetujući sina Hasana: “Znaj, o sinko, da si stvoren za svijet Ahireta a ne za Ovaj svijet, za nestanak a ne za trajanje vječno, za smrt a ne za život. Ti se nalaziš na mjestu koje ti ne pripada, u kući pripremanja i na putu prema svijetu budućem. Gonjen si smrću od koje bjegunac ne može izmaći, budući da će ga ona, zasigurno, nadvladati. Zato budi oprezan spram nje da te iznenada ne bi nadvladala, kad si u stanju griješnom i misliš o pokajanju, ali ona stvara smetnju između tebe i pokajanja. U slučaju takvom, upropastit ćeš sebe.”[10]

11. Imam Ali: “Smrt vas goni. Ako zastanete, zgrabit će vas, ako bježite, sustignut će vas. Vezana je za vas jače od vaše sjenke. Smrt je svezana za čeone pramene vaše.”[11]

12. Imam Sadik: “Uzvišeni Allah od smrti nije stvorio ništa izvjesnije a da je u isto vrijeme u vezi sa njom prisutna tolika sumja koja je najsličnija sumnji u kojoj nema nikakve izvjesnosti.”[12]

Bliskost odlaska

13. Imam Ali: “Kada si u bijegu a smrt u potjeri, pa kako je susret blizak.”[13]

14. Imam Ali: “Preseljenje je posve blizu.”[14]

15. Imam Ali: “Nema odsutnog koji je bliži od smrti.”[15]

Tumačenje smrti

16. Imam Zejnul Abidin kada je upitan o smrti: “Za vjernika je smrt poput skidanja zamazane, ušljive odjeće, otvaranja lanaca i teških vratnih okova, a zamjena za najotmeniju i najčistiju odjeću, najokretnije jahalice, i najsigurnija staništa. A za nevjernika je poput skidanja odjeće hvalisave, izbacivanja iz sigurnog staništa a zamjena za najzamazaniju i najušljiviju odjeću, najstrašnija staništa i najveće kazne.”[16]

17. Imam Kazim kada je došao kod čovjeka koji se nalazio u smrtnom hropcu: “Smrt, to je filter koji čisti vjernike od grijeha i posljednja je bol koja ih zadesi kao nadomještaj čišćenja od posljednjih grijeha koji su ostali u njima, i čisti nevjernike od dobra i posljednji je užitak koji im biva dat u zamjenu za njihova dobra koja imaju…”[17]

18. Imam Dževad kada je upitan o smrti: “To je san koji vam dolazi svake noći osim što je ona dugotrajna, nakon nje se ne budi sve do Sudnjeg dana, pa ko u svome snu vidi nebrojena veselja i nebrojene strahote, kakvo je stanje onome ko je radostan i ko je uplašen u snu? To je smrt, zato pripremite se za nju.”[18]

Smrt vjernika

19. Kur'an: “One kojima meleki čisti duše uzimaju, i kojima govore: ‘Mir vama! Uđite u Džennet zbog onoga što ste činili!’”[19]

20. Poslanik, s.a.v.a.: “Smrt je mirišljivi cvijet vjernika.”[20]

21. Poslanik, s.a.v.a.: “Skupocjenost vjernika je smrt.”[21]

22. Imam Sadik u vezi sa ajetom, Za njih su dobre vijesti u životu ovosvjetskom: “To je da ih Muhammed, s.a.v.a., i Ali obraduju Džennetom u trenutku smrti.”[22]

23. Imam Rida prilikom obilaska jednoga svoga prijatelja: “Kako si?” Čovjek reče: “Kada si otišao sreo sam smrt!” – misleći na veliki bol koji je pretrpio. Zatim ga Imam upita: “Kakvom si je vidjeo?” Reče: “Jako bolnu.” Reče Imam: “Nisi je sreo, već si susreo ono što te opominje na smrt i predstavlja ti neka njena stanja…”[23]

Sjećanje na smrt

24. Poslanik, s.a.v.a.: “Puno se sjećajte onoga što razara užitke.” Upitaše ga: “O Poslaniče, šta je to što razara užitke?” Poslanik reče: “Smrt, zaista su najoštroumniji vjernici oni koji se najviše sjećaju smrti i koji su najspremniji za nju.”[24]

25. Poslanik, s.a.v.a.: “Puno se sjećajte smrti, jer nema čovjeka koji to čini a da mu Allah neće oživjeti srce i olakšati umiranje.”[25]

26. Imam Ali sinu Hasanu: “Sinko moj, često se sjećaj smrti i mjesta gdje ćeš iznenada otići i dospjeti poslije smrti, tako da si, kad ti dođe, već na oprezu spram nje i da si sebe već pripravio za nju, te ti ona ne dolazi sasvim iznenada i ne zatiče te.”[26]

27. Imam Sadik: “Sjećanje na smrt umrtvljuje strast u duši i iskorijenjava zasade nemara, dariva srcu snagu s obećanjima Božijim, istančava prirodu, svlači bajrake strasti, stišava vatru pohlepe i Dunjaluk čini neznatnim.”[27]

28. Imam Sadik: “Učestajte sjećanje na smrt, jer zaista onaj čovjek koji često misli na smrt, odreći će se Ovoga svijeta.”[28]

29. Imam Hadi: “Sjeti se trenutka kada ćeš pasti na ruke svojima, a ni lijekara da ti može pomoći ni druga da ti može koristi.”[29]

Spremanje za smrt

30. Poslanik, s.a.v.a.: “Ko se nada smrti utrkivat će se u činjenju dobra.”[30]

31. Imam Ali: “Spremite se za smrt, jer već vas natkriljuje. Budite ljudi kojima se viknulo pa su se razbudili, i koji znaju da svijet ovaj nije kuća za njih, zato ga zamjenjuju…”[31]

32. Imam Ali: “Zaista za onu stvar za koju ne znaš kada će te zaskočiti trebaš biti spreman, prije nego te zadesi.”[32]

33. Imam Ali: “Čudim se čovjeku koji vidi da svakodnevno biva umanjeno od njega i života mu a i pored toga se ne sprema za smrt.”[33]

34. Imam Ali: “Preduprijedite smrt i teškoće njene, i prije nego li nastupi vi se za nju pripravite, i pripremite se za nju prije njena spuštanja.”[34]

35. Imam Ali: “Nije smjestio smrt na zaslužno mjesto onaj ko smatra sutrašnji dan svojim životom.”[35]

36. Imam Ali kada je upitan u vezi pripreme za smrt: “Izvršavanje naredbi (farzova), čuvanje od zabranjenog (harama), stjecanje lijepog morala. Nakon toga svejedno mu je ide li on u smrt ili smrt ide njemu. Tako mi Allaha, svejedno je sinu Ebu Talibovom da li će sam otići u smrti ili će smrt doći njemu.”[36]

Priželjkivanje smrti

37. Poslanik, s.a.v.a.: “Neka se niko ne proklinje smrću zbog štete koju pretrpi, već neka kaže: ‘Bože moj, poživi me dok je život za mene bolji, i uzmi mi dušu kada je smrt bolja za mene.’”[37]

38. Poslanik, s.a.v.a.: “Neka niko od vas ne priželjkuje smrt osim da je siguran u svoja djela.”[38]

39. Imam Ali u pismu Harisu Hamdaniju: “Često se sjećaj smrti i onog što je poslije nje. Nikada ne poželi smrt, osim u uvjetu postojanom.”[39]

40. Imam Kazim čovjeku koji je poželeo smrt: “Da li je između tebe i Allaha neki rođak zbog kojeg će ti stići pomoć?” Reče: “Ne.” Imam upita: “Da li si ispred sebe poslao dobrih djela kojih ima više od loših?” Reče: “Ne.” Imam reče: “Pa ti u tom slučaju tražiš vječnu propast!”[40]

Smrtna agonija

41. Kur'an: “Smrtna agonija će zbilja doći – to je nešto od čega ne možeš pobjeći.”[41]

42. Poslanik, s.a.v.a.: “Budite prisutni kod svojih umirućih i sugestirajte im da izgovaraju la ilahe illallah, i obradujte ih Džennetom, jer zaista su u tim momentima usplahireni i strpljivi muškarci i žene, i šejtan se više nego ikada primakne u tim trenucima čovjeku. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša! Posjeta meleka smrti teža je od hiljadu udaraca sabljom. Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša! Neće izaći čovjekova duša s Ovoga svijeta dok mu svaka žila ne pretrpi bol.”[42]

43. Poslanik, s.a.v.a.: “Kada bi životinje znale o smrti ono što vi znate nikada ne biste pojeli ugojenu životinju.”[43]

44. Imam Ali: “Smrt zaista ima muke, one su tako strašne da se ne mogu ni opisati ni shvatiti umom ljudi na svijetu ovome.”[44]

Razlog neomiljenosti smrti

45. Poslanik, s.a.v.a., čovjeku koji ga je pitao za razlog neomiljenosti smrti: “Imaš li imetka?” On reče: “Imam.” Upita ga Poslanik, s.a.v.a.: “Jesi li ga poslao ispred sebe (na Ahiret)?” Reče: “Nisam.” Reče Poslanik, s.a.v.a.: “E zbog toga ne voliš smrt.”[45]

46. Imam Hasan kada je bio upitan zašto se smrt ne voli: “Zato što se razorili Ahiret, a izgradili Dunjaluk, a vi ne volite da se preselite iz sređenog u srušeno.”[46]

Iznenadna smrt

47. Poslanik, s.a.v.a.: “Iznenadna smrt je olakšanje za vjernika, i srdito kažnjavanje nevjernika.”[47]

48. Poslanik, s.a.v.a.: “Iznenadna smrt je olakšica za vjernika, a srdža za nevjernika.”[48]

49. Poslanik, s.a.v.a.: “U predznake Sudnjeg dana spadaju paraliza i iznenadna smrt.”[49]

Ispraćaj dženaze

50. Poslanik, s.a.v.a.: “Putuj dvije godine radi dobročinstva roditeljima, putuj jednu godinu radi održavanja porodičnih veza, putuj milju radi obilaska bolesnika, putuj dvije milje radi ispraćaja dženaze.”[50]

51. Poslanik, s.a.v.a.: “Očuvajte svoj mir i lagano hodajte prilikom isrpraćaja dženaza.”[51]

52. Ed-De’avat: “Kada bi Poslanik, s.a.v.a., slijedio dženazu obuzimala bi ga tuga, razmišljao bi, i malo pričao.”[52]

53. Imam Sadik: “Prvi poklon koji biva dat umrlom vjerniku, jeste oprost grijeha učesnicima na njegovoj dženazi.”[53]

54. Imam Sadik: “Prikladno je da oni koje je smrt zadesila obavjeste braću po vjeri o smrti da bi mogli učestvovati na dženazi, i da bi mu klanjali namaz, da bi na taj način i njima stigla nagrada a i oprost za umrlog.”[54]

Ukopavanje

55. Poslanik, s.a.v.a.: “Kada čovjek umre početkom dana, pa ne treba ga nigdje ostavljati do u mezar.”[55]

56. Poslanik, s.a.v.a.: “Ne ukopavajte svoje umrle noću osim da ste prisiljeni.”[56]

57. Poslanik, s.a.v.a.: “Allah, s.v.t., je najmilostiviji prema Svome robu kada bude spušten u svoj mezar.”[57]

58. Imam Ali: “Naredio nam je Poslanik, s.a.v.a., da svoje umrle kopamo među dobre robove, jer mrtvi se uznemire lošim komšijom kao što se od njih uznemire i živi.”[58]

Šta čovjeka nakon smrti slijedi

59. Poslanik, s.a.v.a.: “Umrlog slijedi troje: porodica, imetak i njegova djela. Dvoje se vraća, a ostaje jedno. Vraća se porodica i imetak, a ostaju njegova djela.”[59]

60. Imam Sadik: “Od šest stvari stiže nagrada vjerniku i nakon smrti: od djeteta koje moli za oprost, od Kur’ana koji je ostao iza njega, od sadnice koju je zasadio, od hajrata tekuće vode, od bunara koji je iskopao, od dobra običaja koji je od njega uzet i koji se prakticira.”[60]

[1]El-Mulk, 2.

[2]Kenzul-‘Ummal, 42123.

[3]Kenzul-‘Ummal, 42721.

[4]Staza rječitosti,govor 156.

[5]Gurerul-Hikem, 319.

[6]El-Kafi, 3/262/44; El-Džumu'a, 8; El-E'araf, 34.

[7]Biharul-Envar, 14/463/30.

[8]Ali-Imran, 185.

[9]Biharul-Envar, 6/137/40.

[10]Staza rječitosti, pismo 31.

[11]Staza rječitosti, pismo 27.

[12]El-Fakih, 1/194/596.

[13]Staza rječitosti,izreka 29.

[14]Staza rječitosti,izreka 187.

[15]Biharul-Envar, 71/263/2.

[16]Me’anijel-Ahbar, 289/4.

[17]Me’anijel-Ahbar, 289/6.

[18]Me’anijel-Ahbar, 289/5.

[19]En-Nahl, 32.

[20]Kenzul-‘Ummal, 42136.

[21]Kenzul-‘Ummal, 42110.

[22]Biharul-Envar, 6/191/36.

[23]Me'anijel-Ahbar, 289/7.

[24]Biharul-Envar, 82/168/3.

[25]Kenzul-‘Ummal, 42105.

[26]Staza rječitosti,pismo 31.

[27]Biharul-Envar, 6/133/32.

[28]Biharul-Envar, 82/168/3.

[29]Biharul-Envar, 78/370/4.

[30]Biharul-Envar, 77/171/7.

[31]Staza rječitosti,govor 64.

[32]Gurerul-Hikem, 3468.

[33]Gurerul-Hikem, 6253.

[34]Staza rječitosti,izreka 190.

[35]El-Kafi, 3/259/30.

[36]Emali Saduk, 97/8.

[37]Sunen Ebu Davud, 3108.

[38]Kenzul-‘Ummal, 42153.

[39]Staza rječitosti,pismo 69.

[40]Kašful-Gumme, 3/42.

[41]Kaf, 19.

[42]Kenzul-‘Ummal, 42158.

[43]Emali Tusi, 453/1011.

[44]Staza rječitosti, govor 221.

[45]El-Hisal, 13/47.

[46]Me’anijel-Ahbar, 39/29.

[47]El-Kafi, 3/112/5.

[48]Kenzul-‘Ummal, 42775.

[49]El-Kafi, 3/261/39.

[50]Navadirur-Ravandi, 5.

[51]Emali Tusi, 383/827.

[52]Ed-De’avat, 259/736.

[53]El-Kafi, 3/173/3.

[54]‘Ileluš-Šeraje’, 301/1.

[55]El-Kafi, 3/138/2.

[56]Kenzul-‘Ummal, 42385.

[57]Kenzul-‘Ummal, 42386.

[58]Kenzul-‘Ummal, 42916.

[59]Kenzul-‘Ummal, 42761.

[60]El-Fakih, 1/185/555.