Scroll to top

Đulistan: Osmo poglavlje – O pravilima druženja

Imetak je radi životnog mira, a nije život radi sakupljanja imetka. Pitali nekog pametna čovjeka: „Ko je sretan, a ko nesretan?” On odgovori: „Sretan je onaj ko je jeo i sijao, a nesretan onaj ko je umro i ostavio!“
Ne moli se za onog ko nije nikakva dobra učinio,
Jer, on je život proveo u sticanju imetka, a nije trošio.
***
Musa – spašen bio – savjetovao je Karuna ovako: „Čini dobro onako kao što je tebi dobra dao Allah!“ Nije poslušao, i ti si čuo kakav mu je bio kraj.
Onaj ko dinarima i drahmama nije dobro činio,
Na koncu je radi novca i glavu izgubio.
Ako želiš da uživaš i na ovom i na onom svijetu,
Čini dobro ljudima kao što je Bog tebi učinio.
***
Arapi kažu: „Čini dobro, ali ne prigovaraj, i korist od toga vratiće se tebi!“ Znači: dijeli, ali ne traž i zahvalnosti, jer će se korist od toga vratiti tebi.
Gdje god drvo darežljivosti uhvati korijen,
Njegove grane i vrh pružaju se prema nebesima.
Ako se nađaš da jedeš njegove plodove,
Ne prislanjaj pilu na njegov korijen traženjem zahvalnosti.
Zahvali Bogu što si postao dostojan dobra,
Što te nije lišio dobročinstva.
Ne traži priznanje što si u službi sultana;
Njemu zahvali za milost što te je uzeo u službu.
***
Dvije osobe su se uzalud trudile i beskorisno se zalagale: onaj ko je gomilao i štedio, a nije se okoristio, a drugi je onaj ko je naučio, a nije po tome postupao.
Koliko god znanja stekneš,
Ako ga ne primjenjuješ – neuk si.
Ne postaje ni mudar ni učen
Četveronožac na kome je nekoliko knjiga.
Kako može znati taj praznoga mozga
Jesu li na njemu drva ili knjige?
***
Nauka se uči da bi se pomoglo i služilo vjeri, a ne da bi se sticala ovosvjetska dobra.
Ko god je prodavao uzdržanost, znanje i pobožnost,
Taj je žetvu sabrao, a onda sve spalio.
***
Učenjak koji nije umjeren – to je slijepac koji drži baklju.
Ko je beskorisno život proveo,
Taj ništa nije kupio, a novac razbacao.
***
Zemlja dobiva ljepotu zahvaljujući učenim i pametnim, a vjera dostiže savršenstvo zahvaljujući moralnim i bogobojaznim. Carevima je potrebno da su u društvu mudraca više nego što je mudracima potrebno da su u blizini careva.
Ako čuješ jedan savjet, o care,
Na cijelom svijetu nema ništa bolje od toga.
Osim pametnih ne zadužuj nikoga upravljanjem,
Premda upravljanje nije posao razumnih.
***
Tri stvari nisu dugovječne: bogatstvo bez trgovine, nauka bez raspravljanja i država bez politike.
***
Samilost prema zlim – to je okrutnost i nepravda prema dobrim i poštenim; opraštati nasilnicima – to je nasilje prema bijednicima.
Ako se brineš za nitkova i podržavaš ga,
On će praviti prestupe u tvojoj zemlji, a ti si mu saučesnik.
***
Ne može se pouzdati u prijateljstvo careva i u ugodni glas djece: prvo se izmijeni zbog jedne sumnje, a drugo se izmijeni za jednu noć.
Ne poklanjaj srce djevojci koja ima hiljadu prijatelja;
Jer ako ga pokloniš, srce daleko ostavljaš.
***
Nemoj svaku svoju tajnu otkrivati prijatelju, jer šta znaš, možda ti on jednoga dana postane dušmanin; i nemoj svako zlo, ako si u mogućnosti nanijeti dušmaninu, jer se može dogoditi da ti vremenom postane prijatelj. Tajnu za koju želiš da ostane skrivena ne otkrivaj nikome makar ti bio i iskreni prijatelj, jer taj prijatelj možda ima svojih iskrenih prijatelja, slično lancu.
Bolje je šutjeti nego tajnu svoga srca
Nekome kazati pa mu reći: Nikome ne kazuj!
O dobroćudni, začepi vodu na samom izvoru;
Jer, nabujali potok ne možeš obuzdati.
***
Ne treba ni tajno govoriti onu riječ
Koju nije pristojno izreći u svakom skupu.
***
Cilj nemoćnog neprijatelja, koji iskazuje pokornost i pokazuje prijateljstvo, nije ništa drugo nego da postane moćan dušmanin, jer kaže se: „Ne smije se pouzdati u prijateljstvo prijatelja“, pa kako je onda moguće osloniti se na ulagivanje neprijatelja.
***
Ko god slabog neprijatelja smatra beznačajnim, sličan je onome ko iz nebrige ne ugasi malu vatru.
Danas ugasi dok je moguće ugasiti;
Jer kad se vatra rasplamsa, spaliće svijet.
Ne dopusti neprijatelju da nategne luk
Dok je moguće prikovati ga strijelom.
***
Između dva neprijatelja vodi razgovor tako da se ne postidiš ako oni postanu prijatelji.
Borba među dvojicom ljudi je kao vatra;
Nesrećni potkazivač je kao nosač drva
Kada se oni međusobno izmire,
On ostaje među njima postiđen.
Raspaliti vatru među dvojicom ljudi
Nije pametno, – a onda sam u njoj izgorjeti.
***
Budi tih u razgovoru s prijateljima –
Da ne bi mogao čuti dušmanin ljuti.
Budi oprezan kad govoriš ispred zida –
Da nema uho koje prisluškuje iza zida.
***
Ko god sklapa mir s neprijateljima taj vrijeđa prijatelje.
O mudri, peri ruke od onog prijatelja
Koji se druži s tvojim neprijateljima.
***
Ako še ti kolebaš u provođenju nekog posla, izaberi ono rješenje koje je bezbolnije.
Sa ljudima blage naravi ne razgovaraj grubo;
Ne traži svađu sa onim ko želi mir.
***
Ako se posao može srediti zlatom, nije pametno život bacati u opasnost. Arapi kažu: „Mač – posljednji izlaz.“
Ako je ruka isprobala sve domišljatosti,
Dozvoljeno joj je onda da se lati mača.
***
Ne žali dušmanina kad je nemoćan, jer kad postane moćan, neće se on tebi smilovati.
Kad vidiš dušmanina da je nemoćan, ne hvali se svojom moći;
U svakoj kosti ima moždina, u svakoj košulji muškarac.
***
Ko uništi zločinca spasava ljude od njegova zla, a njega od Božije kazne.
Samilost, praštanje, je pohvalno, ali
Ne stavljaj ljekovite mâze na ranu zlikovca.
Nije shvatio onaj ko se smilovao zmiji
Da je to zločin prema ljudima.
***
Primati savjete od dušmanina – to je pogreška, ali saslušati – pametno je, da bi postupio suprotno, jer to je ispravno.
Čuvaj se onoga što dušmanin predlaže da činiš –
Da se ne bi udarao rukom kajanja po koljenu!
Ako ti pokazuje put pravo, kao strijela,
Skreni s njega i idi nalijevo.
***
Prekomjerna srdžba donosi strah, a neumjesna ljubaznost odnosi poštovanje. Ne budi toliko strog da te se zasite, a ni toliko blag da postanu drski prema tebi.
Strogost i blagost najbolje idu zajedno,
Kao što vidar – ranar i reže i mehlem stavlja.
Pametni se ne pokazuju strogim ni važnim,
Niti blagim i slabim da unize svoje dostojanstvo.
Ne uznosi se i ne pravi važnim;
Ne izlaži se istovremeno poniženju.
***
Čobanin reče ocu: O mudri,
Daj mi kakav mudri savjet!
Budi dobar, ali ne toliko – odgovori –
Da oštrozubi vuk postane bezobrazan.
***
Dva čovjeka su neprijatelji države i vjere: car bez blagosti i pobožnjak bez znanja.
Neka carstvom upravlja onaj car Koji je Gospodaru poslušni rob.
[…]

Povezani članci