U tradicionalnoj islamskoj medicini se dijagnoza odnosi na stalno praćenje međudjelovanja između reda (zdravlja) i poremećenosti (bolesti). U tijelu. Simptomi bolesti se uvijek odnose na poremećaj ravnoteže temperamenta/prirode (مزاج). Kad jednom shvatimo prirodu neuravnoteženosti, ravnoteža se može ponovo uspostaviti kroz liječenje. Jedan od načina određivanja promjene tjelesnog stanja jeste promatranje pulsa. Putem ovoga možemo otkriti patološke simptome i poduzeti preventivne mjere.
Nauka o pulsu je jedna od temeljnih i najvažnijih rasprava u tradicionalnom liječenju. Dok na zapadu i novijoj medicini, do stanja bolesnika se dolazi putem raznih analiza, to se u tradicionalnoj medicini radi putem pulsa. Na zapadu se riječ dijagnoza običo odnosi na određivanje bolesti nakon što se pojavila. Međutim, s vremenom ovo pitanje i rasprave o pulsu su u potpunosti zanemarene do te mjere da današnji broj ljekara veoma malo zna o mogućnostima dijagnoze putem pulsa.
Ibn Sina u svojojo knjizi “Kanon medicine” u devetnaestom poglavlju navodi i pojašnjava 50 vrsta pulsova.
{gallery}/media/jw_sigpro/users/0000000062/puls{/gallery}
Jutarnji sati su najbolji za ispitivanje pulsa. Ispitivati je dobro tri puta za redom u razmaku od nekoliko minuta. Kod ispitivanja moramo uočiti:
1. Broj otkucaja u minuti,
2. Karakter, se očituje kao kretanje stanovitih životinja
3. Kvalitet pulsa, se očituje kao
a) Hladno – toplo,
b) Tvrdo – mehko,
c) Brzo – sporo,
d) Puno-prazno, itd.
Mjerenje pulsa pomoću tri prsta
Mjerenje ili provjera pulsa u islamskoj medicini u potpunosti odgovara mjerenju ili provjeri pulsa kod tradicionalne kineske medicine (TCM) i kod Ajurvede. Uz napomenu da se u islamskoj medicini spominje više pulseva uz posebna imena, dok u pomenutim medicinama se ne spominje na ovaj opširniji način.
Puls se provjerava sa tri prsta i to kažiprst, srednji prst i prstenjak. Puls se mjeri na obje ruke. Puls se ne mjeri:
1. Dok smo gladni,
2. Nakon teškog fizičkog posla,
3. Nakon sjedenja pored vatre,
4. Dok se kupamo,
5. Nakon masaže,
6. Nakon polnog odnosa,
7. Nakon uzimanja hrane ili alkohola,
8. Nakon sunčanja.
Puls ne odgovara samo otkucajima srca, već otkriva i nešto o važnim putevima koji povezuju energetske tokove u tijelu.
Kada kažiprst počiva na desnom ručnom zglobu bolesnika, osjeća se aktivnost debelog crijeva s površnim dodirom, a kada se stisne jače, može se osjetiti aktivnost pluća.
Srednji prst na desnom ručnom zglobu može otkriti stanje žučnog mjehura s površnim dodirom, a s jačim pritiskom stanje jetre.
Prstenjak s površnim dodirom osjeća vanjsku ovojnicu srca (perikardiju), a s jačim dodirom otkriva usklađenost temperamenta/prirode.
Kažiprst položen na lijevom ručnom zglobu bolesnika primjećuje aktivnost tankog crijeva, dok se srce prati jačim pritiskom.
S površnim pritiskom srednjeg prsta se promatra aktivnost želuca, a jači pritisak otkriva stanje slezene.
Prstenjak kada se postavi površnmo, otkriva stanje mjehura, a kada se pritiusne jače, stanje bubrega.